Što stoji u demografskoj strategiji HNS-a: Od težine bebe do krave Šarave

''Navedene mjere odraz su revitalizacijskih modela koji mogu biti provedivi ukoliko se kontinuirano i dosljedno provode'', stoji to u prijedlogu demografske strategije Hrvatskog narodnog sabora u BiH, koju je portal Bljesak.info imao na uvid.

U Strategiji, koja se 90-tak stranica dobrim dijelom bavi kretanjem hrvatskog stanovništva u BiH kroz povijest. Tako se navodi ''da nije bilo nasilnog što manje nasilnog prelaska na islam pod otomanskom okupacijom i da nije bilo pravoslavnog doseljavanja, potaknuto različitim razlozima a opet najčešće od strane različitih okupatora, danas bi čitava Bosna i Hercegovina bila većinski katolička i hrvatska. Koliko bi nas bilo - 3,5 miliona ili 30 miliona to danas nitko ne može odgovoriti'' (sic!).

Pročitajte još

Misterija: U BiH je milijun ljudi manje

Ostvarenje cilja

Manji dio strategije bavi se, osim nabrajanja, detaljnom razradom planova i mjera. Naglašava se kako je ''smjer prirodnoga kretanja Hrvata u Bosni i Hercegovini izrazito je negativan''.

''Potrebno je uvesti niz mjera koje će potaknuti rađanje, ali prije svega je potrebno osigurati takav sustav koji će se stanovništvo potaknuti na ostanak u državi'', navodi se u dokumentu koji bi trebao biti predstavljen na zasjedanju HNS-a 4. veljače iako se njegovo predstavljanje najavljivalo još za veljaču prošle godine.

Između ostalog, u dokumentu se navodi da bi ''na temelju demografskog stanja i prostornog razmještaja Hrvata u BiH temeljni cilj nacionalne (hrvatske) populacijske politike bio pomladivanje i brojčani porast stanovništva (Hrvata) u Bosni i Hercegovini''.

Ostvarenje ovoga cilja moguće je ostvariti kroz, kako je navedeno, povećanje nataliteta, smanjenje iseljavanja, smanjenje koncentracije stanovništva u velikim urbanim središtima, uz poticanje razvoja manjih urbanih naselja, poticanje povratka hrvatske dijaspore te poticanje uravnoteženijeg razmještaja stanovništva i demografskog razvoja putem prostorne preraspodjele stanovništva u svrhu njegova ravnomjernijeg razmještaja i regionalnoga demografskog razvoja, čime bi omogućili "rasterećenje" gradova i stvaranje razvojnih jezgri u zaostalim područjima, što je vezano uz prostorno planiranje.

Pročitajte još

Najpoznatiji hrvatski demograf za Bljesak: Hrvatima i Srbima u BiH prijeti izumiranje

Diploma bez znanja

U prijedlogu strategije spominje se i obrazovanje te se kaže kako će ''samo kvalitetno obrazovanje omogućiti biti subjektom a ne pukim objektom ili žrtvom globalizacije''.

''Onaj, čiji je jedini cilj diploma bez znanja, treba biti svjestan činjenice da sutra ulazi u utakmicu s onima s Cambridgea (koji se diči s 80 nobelovaca) i sa sličnima s  Oxforda, Harwarda, Haiedelberga…. Samo uz kvalitetno obrazovanje možete biti njihovi partneri inače će te biti njihove sluge'', stoji u dokumentu.

Uz to, navodi se kako je ''jačanje vlastitih neovisnih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih institucija od vitalnog interesa za svaki narod koji drži do svoje povijesti, ali i budućnosti, do vlastite opstojnosti, ali i boljitka''.

Kao prioritet navodi se ublažavanje trenda ''demografskog starenja stanovništva'' ali i potreba poboljšanja stabilnosti obitelji i položaja mladih.

Dodaje se potreba financijske i stambene podrške, te usklađivanje porodiljstva s radnim i drugim obvezama. To bi, kažu u dokumentu, ''pružalo sigurnost i poticalo na rađanje i rast stanovništva, dok bi razvijanje tolerancije i kulture dijaloga doprinijelo stabilnosti obitelji''.

Porodiljne naknade

Spominje se, bez konkretnih mjera, podrška u vidu jednokratnih pomoći, redovitih roditeljskih i dječjih dodataka, te poreznih olakšica na izdvajanja za djecu. Kao rješenje nudi se i osnivanje fonda za planiranje obitelji i osiguranje optimalne porodiljne naknade za sve porodilje i pri tome ujednačavati porodiljne naknade za zaposlene i nezaposlene majke

''To podrazumijeva da država preuzme sve obaveze koje su vezane za trudnoću i porodiljno odsustvo koje su trenutno na teretu poslodavaca, davanje olakšica poslodavcima koji imaju uposlene majke sa djecom do 16 godina, a posebno sa djecom do 7 godina…'', stoji između ostalog u opisu ove mjere.

Potrebno je, smatraju u HNS-u, osigurati izravne financijske poticaje za novorođenu djecu, posebnim propisom institucionalizirati sustav obiteljskih potpora te poticati jedinice lokalne i županijske uprave na isplatu dodatka za dijete.

Potrebno je, navodi se, i ''poboljšati reproduktivno zdravlje i područje ranog rasta i razvoja djece'', unaprjeđivati stambenu politiku gdje bi ''prednost u dodjeli stanova u zakup trebali imati bračni parovi s lošijim materijalnim statusom (imovinski cenzus), osobe sa invaliditetom, samohrani roditelji, kao i mladi bez roditeljskog staranja kojima prestaje pravo na javnu brigu, roditelji djece s invaliditetom, osobe iz marginaliziranih kategorija stanovništva, žrtve nasilja, itd.''.

Težina djece

Uz pitanje stambenog zbrinjavanja, navode se i stipendijski poticaji, koji već postoje ali u nedovoljnoj mjeri, ali i ''decentralizacija naselja i poticaj razvoju prigradskih i ruralnih sredina''.

Potrebno je, kaže se, ''poticati razvoj potencijalnih središnjih naselja i usmjeravati trend unutarnjih migracija'' te ''poticati i provoditi mjere stambenog zbrinjavanja na lokalnoj razini''.

Navedeno je i kako je potreban ''učinkovit sustav zdravstvene zaštite za obitelji'', a kao jedna od mjera navodi se i to da je potrebno ''osigurati smanjivanje broja prijevremeno rođene djece i djece niske porodne težine''.

Navodeći kako bez kulture nema naroda, u demografskoj strategiji, umjesto u nekoj kulturnoj, navedeno je kako treba kreirati ''političke, zakonske i institucionalne preduvjete za kreiranje i provođenje nacionalne kulturne politike'' te ''izraditi i usvojiti županijske zakone o kazalištima, muzejima i audiovizualnom stvaralaštvu…''. U tome, kako mjera, navedeno je da treba povećati utjecaj i osnažiti kapacitete Odjela za kulturu i sport GV HNS BiH , ali i osnovati ustanove i udruge nužne za opstanak i razvoj nacionalne kulture.

Prikazivanje filmova

Tako se, između ostalog, kaže kako treba u svakoj županiji s hrvatskom većinom osnovati i osnažiti Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine te da u okviru Sveučilišta u Mostaru treba osnovati Muzički akademiju te Akademiju dramskih i filmskih umjetnosti te institucionalno osnažiti Akademiju likovnih umjetnosti i Sveučilišnu galeriju. Navodi se i kako u okviru Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru pokrenuti proces formiranja opernog i baletskog ansambla.

Pročitajte još

Veliki pad broja srednjoškolaca u Mostaru

Zanimljiva je i mjera koja kaže kako u svakom gradu ili općini s hrvatskom većinom treba imati barem jednu ustanovu koja se bavi produkcijom i distribucijom kulturnih sadržaja.

''Izgraditi/rekonstruirati i opremiti višenamjensku dvoranu u svakom gradu/općini s hrvatskom većinom u BiH u kojoj će se, pored kreiranja i prikazivanja kulturnih i umjetničkih sadržaja nastalih na razini grada/općine, moći igrati predstave HNK Mostar i Lutkarskog kazališta, izvoditi koncerti Simfonijskog orkestra Mostar te prikazivati filmovi u suvremenim digitalnim formatima'', stoji u strategiji za demografiju.

Izbjeglo 312 tisuća Hrvata

Demografi su se dotaknuli i medija pa je, kako navode, ''neizbježno urediti zakonodavni okvir djelovanja medija, prije svega u okviru Javnog RTV sustava, uvesti instrumente medijskih potpora regionalnim i lokalnim medijima te definirati ciljeve, mjere i aktivnosti razvoja medija kako bi mediji zauzeli društvenu ulogu koja se od njih očekuje''. Kao mjera, navodi se ''povećanje političkog utjecaja i osnaživanje kapaciteta Odjela za medije i informiranje GV HNS''.

Kad su u pitanju pak brojke, navodi se kako je ukupno tijekom rata sa svojih ognjišta protjerano ili izbjeglo 312 tisuća Hrvata.

''S područja pod nadzorom Bošnjaka u BiH protjerano je ili su izbjegli 170.000 Hrvata, dok je iz Republike Srpske protjerano ili su izbjegli ispred napada postrojbi Vojske Republike Srpske 142.000 Hrvata'', navedeno je. Dodaje se kako je rat ''za hrvatsku demografsku eroziju i dekroatizaciju BiH ostavio daleko veće posljedice nego što je to broj poginulih jer veliki broj izbjeglih se nikada nisu vratili u ovu zemlju i danas popunjavaju demografske deficite zapadnoeuropskih i prekooceanskih zemalja''.

Krava?!

Kaže se kako su Hrvati u periodu nakon rata i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma ''bili u najvećem procentu motivirani na iseljavanje što je ostavilo duboke demografske rane posebice u nekim područjima koja su i ranije bila zapostavljena ili najviše ranjena ratom, kao što je hrvatska Posavina kao i područja Hercegbosanske županije''.

''Popis iz 2013., iako ga se ne može smatrati do kraja vjerodostojnim, je pokazao dalji pad udjela hrvatskog stanovništva u stanovništvu BiH i u apsolutnom i relativnom broju, koji sada iznosi 15,4% u odnosu na prijeratnih 17,4%'', navodi se i dodaje kako pad broja Hrvata 279.371 odnosno za  28,39% (skoro trećina) ''pokazuje da je hrvatski narod najveći gubitnik rata i poraća u demografskom pogledu''.

''S obzirom da su Hrvati u samom ratu i u apsolutnim brojkama i procentualno imali najmanje poginulih, logično objašnjenje za ovaj apsolutni i procentualni pad Hrvata u odnosu na druga dva naroda na popisu 2013. je isključivo posljedica diskriminacije u procesu povratka i iseljavanja zbog neravnopravnog političkog položaja'', navedeno je u dokumentu u kojem se, između ostalog, može pročitati i kako je BiH ''danas sličnija 'koži krave Šarave' nego leoparda''.

Pročitajte još

Stanovništvo u HNŽ: Ili smo otišli ili smo umrli

Crkveni podaci

Prema crkvenim podacima, koji su navedeni u dokumentu, ''u prvim poratnim godinama dolazi do porasta broja katoličkoga stanovništva zbog povratka prognanoga i iseljenoga stanovništva da bi u idućim godinama u svim bosanskohercegovačkim nadbiskupijama, u različito vrijeme, broj katoličkoga stanovništva doživio kontinuiran i bespovratan pad''.

''Po završetku rata u Bosni i Hercegovini, Banjolučka biskupija najviše vjernika imala je 1999. godine, Sarajevska 2002. godine, Mostarska 2006. godine, a Trebinjska biskupija 2005. godine. Međutim, novim demografskim trendovima obilježenima iseljavanjem i negativnom prirodnom promjenom, Banjolučka biskupija ostala je bez 45,71 % ili 24.095 vjernika manje u odnosu na broj vjernika iz 1999. godine, Sarajevska biskupija bez 32,48 % odnosno bez 70.782 vjernika u odnosu na 2002. godinu, Mostarska biskupija bez 11,75 % ili bez 22.845 vjernika od 2006. godine, a Trebinjska biskupija bez 13,04 % ili ukupno 2.773 vjernika manje u odnosu na 2005. godinu'', navedeno je.

Podatci katoličke crkve ukazuju na to da se od 1991. do 2020.  godine broj vjernika u Bosni i Hercegovini smanjio sa 812.256 na 344.626 odnosno za 57,57%. U tome prednjači Vrhbosanska nadbiskupija s ukupnim smanjenjem od 75,58% te Banjolučka biskupija sa smanjenjem od 72,55% te bilježe egzodus 469.996 vjernika 2020. godine u odnosu na prijeratno razdoblje. 

Trebinjsko-mrkanska biskupija u istome razdoblju bilježi ukupan porast za svega 8 vjernika, a Mostarsko-duvanjska biskupija ukupan porast od 2.358 ili 15,55% vjernika.

51 naselje bez stanovnika

U podacima se može iščitati i kako su 51 hrvatska naselja (245,30 km²) postala su nenaseljena te da je je najveće smanjenje stanovnika u županijama koje graniče sa susjednim državama. Prednjače Posavska sa -5,97%; Hercegbosanska županija sa -5,70% te Bosanskopodrinjska županija sa -4,16% smanjenja broja stanovnika.

Kad su u pitanju škole, statistički pokazatelji kretanja broja upisanih u desetogodišnjem periodu od školske 2010./11. do 2021./22. godine pokazuju negativne trendove u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, za razliku od postupnog povećanja broja upisane djece u predškolski sustav.

''Razlozi ovakvom stanju mogu biti u emigraciji obitelji sa djecom'', kaže se u strategiji.