Što je sporno u Schmidtovim izmjenama Kaznenog zakona?

Ne smiruju se reakcije na donesene odluke visokog predstavnika u BiH koje se tiču izmjena Kaznenog zakona.

Odredbe su i službeno stupile na snagu, ali još je mnogo nejasnoća o tome kako će se primjenjivati i jesu li se mogle konkretnije definirati kazne za počinitelje, odnosno rušitelje ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. Sve oči uprte su u Tužiteljstvo BiH i nadležne institucije. Danas i reakcija iz Tužiteljstva BiH kako će donesene izmjene olakšati tužiteljima donošenje odluka, piše BHRT.

Sporne izmjene 

Izmjene se konkretno odnose na Kazneni zakon Bosne i Hercegovine član 156., gdje su riječi "Tko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile", zamijenjene riječima: "Tko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protupravan način".

Suština ove izmjene je to da je sada ne samo sila dovoljna za reakciju Tužiteljstva BiH već i drugi protupravni način. Stručnjaci pojašnjavaju da je dobro što je visoki predstavnik reagirao na ovaj način, ali zamjerka je to da je mogao konkretnije navesti radnje kojima se vrši ustavni poredak.

"Ovdje je upotrebljen opći pojam pa treba pronaći konkretan sadržaj. To omogućuje arbitraran pristup", mišljenja je odvjetnik Asim Crnalić.

Iako je moglo konkretnije, i dalje je tužiteljima ostavljena mogućnost da odmah sankcioniraju one koji izvrše udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Bez prijave, što znači da već sada mogu otvoriti predmet za Narodnu skupštinu Republike Srpske koja je već usvojila sporni Zakon.

"Ne mora biti prijava, oni mogu odmah djelovati. Tužiteljstvo se brani time da nema prijave, ali Tužiteljstvo je dužno i ovlašteno organizirati progon i kada nema prijave. Oni mogu odmah djelovati. Sada mogu sami istraživati i onda nalagati policijskim agencijama da im u tome pomognu sa svojim stručnim djelovanjem", dodao je Crnalić.

Hitna reakcija?

A prema izmjenama Krivičnog zakona BiH osoba koja počini kazneno djelo bit će kažnjena zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Za ovo kazneno djelo izreći će se sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti i prestanak zaposlenja, oduzimanje odlikovanja, zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu.

Na pitanje kako će Tužiteljstvo BiH reagirati po pitanju napada na ustavnopravni poredak u Bosni i Hercegovini i neprimjenjivanje odluka Visokog predstavnika u BiH iz Tužiteljstva BiH odgovor:

Pročitajte još

Hoće li Tužiteljstvo reagirati na neprimjenjivanje Schmidtove odluke

"Izmjene zakona koje je donio visoki predstavnik su precizirale određene radnje i postupanja, koja se smatraju kaznenim djelima, u članu 156. (Napad na Ustavni poredak), članu 203a. (Neizvršavanje odluka visokog predstavnika) i članu 239. (Neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Europskog suda za ljudska prava), te će olakšati tužiteljima donošenje tužiteljskih odluka".

Na hitnu reakciju pozvalo je nekoliko organizacija. Traže da OHR donese odluke kojima se zabranjuje političko djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Pozivaju Tužiteljstvo i Sud BiH da reagiraju na sve one koji budu djelovali suprotno.

"Tužiteljstvo i Sud BiH moraju da rade po zakonu, kako im zakon kaže. Mi vjerujemo još uvijek u pravnu državu, i to da će i tužitelji i suci postupiti onako kako je određeno u zakonu. Sada na koji način će se to riješiti, razumijem bojazan da će ove zakone biti teško realizirati, ali moramo ostaviti Tužiiteljstvu", podvukao je Vladimir Andrle, predsjednik La Benevolencije.

Jasno je da je sada sve u rukama Tužiteljstva BiH koje može odmah reagirati i sankcionirati one koji su sudjelovali u rušenju ustavnog poretka. Visoki predstavnik nije ostavio prostora kao što je to bilo s ranijim izmjenama da izostane sankcija. Time izgovora više nema.