Slučaj napada na ustavni poredak dodijeljen tužiteljici koja je već obustavila istragu protiv Dodika

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je predmet po prijavi za napad na ustavni poredak dodijelilo tužiteljici Vedrani Jovičić, bivšoj Mijović, protiv koje je već podnesena kaznena prijava zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja jer je u ranijoj istrazi za isto kazneno djelo navodno štitila Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića od vođenja kaznenog postupka.

Iz Državnog tužiteljstva su za Detektor potvrdili kako je predmet u radu i da će, kada tužiteljska odluka bude donesena, javnost biti obaviještena.

"Predmet je sustavom automatske alokacije predmeta, dodijeljen u rad tužiteljici Jovičić Vedrani", navodi se u odgovoru Tužiteljstva BiH.

Tko stoji iza prijave?

Riječ je o predmetu za koji su kaznenu prijavu za napad na ustavni poredak podnijeli protiv više osoba državni parlamentarci, nakon što je Republika Srpska zaključila ugovor o lobiranju s kanadskom firmom "Dickens & Madson (Canada) Inc.", koju zastupa Ari Ben-Menashe. Ugovor je potpisan u ime Mladena Filipovića, predstavnika RS-a u Austriji, kao izaslanika Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS-a koji je pravosnažno osuđen pred Sudom BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.

Kao krajnji cilj ovog lobističkog ugovora, prema FARA registru, naglašava se neovisnost Republike Srpske, za što je neophodna diplomatska podrška Sjedinjenih Američkih Država, Europske unije i Saudijske Arabije.

Nekolicina državnih parlamentaraca je podnijela kaznenu prijavu zbog napada na ustavni poredak Tužiteljstvu BiH protiv Filipovića, Milorada Dodika, Nenada Stevandića, Radovana Viškovića i drugih osoba, a prije nekoliko dana zatražili su informaciju o postupanju po ovoj prijavi, rekao je za Detektor Albin Muslić, jedan od podnositelja prijave.

"Mi cijenimo da se radi o ugovorima koji za predmet imaju i napad na ustavni poredak BiH kao jedno od najtežih kaznenih djela a protiv države Bosne i Hercegovine", govori Muslić.

On smatra da bi Tužiteljstvo trebalo pokrenuti istragu zbog svega što su naveli u kaznenoj prijavi.

"Kako bi se i javnost u našoj zemlji upoznala s aktivnostima koje su provedene u pogledu lobističkih ugovora i kako bi se spriječilo svako dalje postupanje kroz sankcioniranje odgovornih osoba", rekao je Muslić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Sumnje u nepristranost

Izvor Detektora iz pravosuđa navodi kako "dodjeljivanje predmeta tužiteljici Jovičić stvara opravdanu sumnju u neovisno i nepristrano postupanje i podriva integritet postupanja Tužiteljstva BiH u cjelini".

"U praksi Tužiteljstva se često dešava da upravo predmeti te vrste završe kod tužiteljice Jovičić, koja je, između ostalog, prijavljena već za postupanje u takvim predmetima, što sve izaziva sumnju u nepristranost", navodi izvor Detektora.

Tužiteljstvo je raniju istragu protiv Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića za napad na ustavni poredak vodilo od prosinca 2024. godine, nakon što je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, između ostalih, donesen zakon o zabrani djelovanja državnog Suda i Tužiteljstva, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) te Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području Republike Srpske.

Ovu istragu Tužiteljstvo je obustavilo uz obrazloženje da nema dovoljno dokaza za napad na ustavni poredak, da nisu mogli utvrditi umišljaj niti da su zakoni usvojeni u Narodnoj skupštini RS-a, zbog kojih je pokrenuta istraga, proizveli posljedice. Detektor je tada pisao da analiza naredbe o obustavi istrage pokazuje da su tužitelji zanemarili ključne činjenice, prijetnje državnim institucijama i upotrebu naoružanih entitetskih policajaca protiv državnih organa.

Premještaji unutar Tužiteljstva

Državno tužiteljstvo formiralo je u studenom 2025. godine predmet protiv Milanka Kajganića, glavnog državnog tužitelja, i Vedrane Mijović, državne tužiteljice, na osnovu prijave u kojoj je navedeno da su štitili Viškovića, Dodika i Stevandića u predmetu koji se vodio protiv njih. U veljači ove godine na kolegiju tužitelja nije bilo govora o ovoj prijavi. Do objave teksta Tužiteljstvo nije odgovorilo na upit u vezi s ovim predmetom.

Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća formirao je predmet protiv glavnog državnog tužitelja i Mijović. Odluka još nije donesena, potvrdili su 10. travnja za Detektor iz VSTV-a.

"Ja samo mogu reći da postupam profesionalno u svakom predmetu koji je u mom zaduženju", rekla je tužiteljica Jovičić novinaru Detektora.

Enver Išerić, pravni ekspert, za Detektor navodi kako je donošenje naredbe o nesprovođenju istrage protiv Dodika, Viškovića i Stevandića zbog počinjenja kaznenog djela napada na ustavni poredak u ranijem predmetu, trebalo da bude alarm za glavnog tužitelja, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) i sve državne organe, Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu i Vijeće ministara BiH.

On smatra kako se u ovom slučaju radilo o "pogodovanju" izvršiteljima kaznenog djela od tužitelja koji je bio zadužen ovim predmetom.

"Da stvar bude još gora i dramatičnija, i novi predmet koji se odnosi na kazneno djelo napada na ustavni poredak opet je, kako mediji javljaju, dodijeljen istom tužitelju. Opravdano možemo postaviti pitanje funkcionira li sustav za automatsku dodjelu predmeta. Ja sam u više navrata upozoravao da je Tužiteljstvo BiH zarobljeno. Ali kada se radi o tužiteljskim odlukama, onda nas glavni tužitelj uvjerava da je stvar odluke tužitelja pojedinca i da on za to nema nikakve odgovornosti", kaže Išerić.

Ograničavanje rada tužitelja

Išerić podsjeća da je glavni tužitelj donio Opće obavezujuće uputstvo o pregledu i kontroli tužiteljskih odluka u Tužiteljstvu BiH od 31. prosinca 2024. godine, kojim je, prema njemu, potpuno oduzeta sloboda i samostalnost tužiteljima.

"Tim uputstvom je propisano da se pregled i kontrola tužiteljskih odluka vrši od rukovoditelja i to šefa odsjeka, rukovoditelja odjela i glavnog tužitelja. Ovim uputstvom, koje nema zakonskog osnova za donošenje, praktično je blokirana efikasnost rada tužiteljstva i sve tužiteljske odluke zavise, ne od postupajućeg tužitelja, već u konačnici od glavnog tužitelja. Time je tužiteljima oduzeta samostalnost rada, koja je propisana zakonom", ističe Išerić.

Zbog toga bi, smatra on, VSTV trebao reagirati i ukinuti navedeno nezakonito uputstvo i time učiniti rad tužiteljstva efikasnijim, a tužitelje slobodnim u donošenju tužiteljskih odluka.

Postupajući tužitelj u predmetu napada na ustavni poredak, koji se odnosi na sklapanje lobističkih ugovora Vlade Republike Srpske s kanadskom tvrtkom "Dickens & Madson" – u kojima se kao krajnji cilj navodi neovisnost ovog entiteta, bio je Ćazim Hasanspahić, ali on je, kako je Detektor ranije pisao, odlukom Milanka Kajganića, glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, iz Odsjeka za terorizam prebačen u Odsjek za organizirani kriminal, nakon saslušanja po kaznenoj prijavi Džermina Pašića protiv Kajganića i tužiteljice Mijović (sada Jovičić) zbog zloupotrebe položaja.

Odlukom Kajganića, Pašić, koji je ranije bio jedan od rukovoditelja u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju i njegov zamjenik, također je prebačen u Posebni odjel za ratne zločine Tužiteljstva BiH, potvrdio je on ranije za Detektor, te naveo kako je u proteklom periodu u više navrata saslušan zbog kaznene prijave koju je podnio protiv svog šefa.

Odgovori na optužbe

Jovičić nije željela komentirati prijavu Pašića.

Elvira Stanojlović, tužiteljica Tužiteljstva BiH koja je postupala po prijavi Pašića podnesenoj protiv glavnog tužitelja Kajganića, njegovom odlukom je također premještena u drugi odsjek. Kajganić je naveo da je odluka za premještaj potreba da "kapacitete Tužiteljstva usmjeri u one stvari koje su najznačajnije trenutačno u radu, a to je organizirani kriminal".

"Ja nikoga nisam smijenio, nego sam, imajući u vidu da pojačam Odsjek za organizirani kriminal, dva tužitelja prerasporedio u odsjek u okviru odjela. U predmetima za korupciju, svi tužitelji – sada ih je četvero ostalo – imali su ili imaju predmete koji se odnose na prijave podnesene protiv mene. Nisam nikada utjecao na to, niti mogu, tko će dobiti koji predmet u rad. Kada sam prerasporedio ova dva tužitelja, svi predmeti tih tužitelja su putem CMS-a raspoređeni u rad drugim tužiteljima u Odsjeku za korupciju. A oni su putem CMS-a zadužili predmete organiziranog kriminala", rekao je Kajganić odgovarajući na pitanja novinara Detektora ranije, piše Detektor.