Na računu Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine nalazi se 112,5 milijuna maraka, no pitanje je hoće li građani na idućim izborima glasati uz pomoć novih tehnologija.
Sve ovisi o državnoj vlasti, koja godinama odgađa uvođenje reda i zakona na biračkim mjestima. Nakon višemjesečnog odgađanja, državni ministri će u srijedu razmatrati Pravilnik o unutarnjoj organizaciji SIP-a, navodi se u prilogu Federalne.
SIP-u kronično nedostaje kadrova, posebno IT stručnjaka, što ozbiljno ugrožava provođenje fer i transparentnih izbora. Predsjednica SIP-a BiH Irena Hadžiabdić podsjetila je da tajništvo trenutno ima 61 zaposlenog, a potrebno ih je najmanje dvostruko više. "Naš plan je da novom sistematizacijom rekonstruiramo Odsjek za izbore. Danas provodimo izbore na svim razinama, gotovo svake dvije godine, uključujući i prijevremene", kazala je Hadžiabdić.
Politička volja ponovno je ključna prepreka. Analitičarka Tanja Topić naglasila je da vladajuće stranke već godinama odbijaju uvođenje novih tehnologija jer bi one značile kraj izbornih manipulacija. "Uvođenje skenera otkida im dio političkog kolača stvoren na nezakonit način", poručila je Topić.
Iz Koalicije "Pod lupom" objašnjavaju kako bi elektronska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića eliminirali najčešće nepravilnosti – od glasanja u ime umrlih do višestrukog ubacivanja listića. "Time bi bili uklonjeni mrtvi glasači, ‘bugarski vozovi’ i poništavanja listića", istaknuo je Hasan Kamenjaković, glasnogovornik Koalicije.
Ipak, izmjene Izbornog zakona, makar minimalne, tek trebaju proći državne parlamente, gdje se stranački interesi već tradicionalno stavljaju ispred integriteta procesa. "Ako promjena ne bude, radit ćemo po starom sustavu s četiri glasačka listića, što će usporiti proces, ali ćemo raditi", zaključila je Hadžiabdić.
Do tada slijedi i tenderska borba – hoće li 6.000 skenera stati ukraj izbornoj krađi ili će BiH i dalje ostati zarobljena u starom, korumpiranom modelu?
