SDP predlaže: U istom predmetu učiti tri jezika

''Službeni jezici u BIH su prije svega ustavna kategorija, pa stoga predstavljaju jedan od temelja, kako političkog sistema, tako i bh. kulture uopće. Naročito je bitno istaknuti da u BiH ne postoje jezici konstitutivnih naroda, nego službeni jezici. Dakle, nije određeno da osoba bošnjačke nacionalnosti 'mora' govoriti bosanskim ili npr. hrvatske hrvatskim ili srpske srpskim jezikom'', priopćeno je to nakon što je je Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP BiH) predstavila inicijativu za izmjenu 24 zakona koja reguliraju osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini.

Kako je navedeno, cilj izmjena je ''uspostavljanje jedinstvenog predmeta kako bi se osiguralo da sva djeca u okviru istog nastavnog predmeta uče sva tri bh. službena jezika, te da se spriječi segregacija na osnovu jezika''.

Na konferenciji za tisak su se obratili Damir Mašić, politički direktor SDP BiH i  Malik Garibija, tajnik za javne politike i političke inicijative SDP BiH.

''U školama ne da je moguće, nego je i nužno da se izučavaju sve tri varijacije, sva tri standarda, između kojih je razlika inače jako mala. Kako je moguće da jedno dijete koje odrasta u BiH i u školi uči samo jedan jezik, ne poznaje osnove standarda druga dva službena jezika kojim govori barem polovina stanovništva i obratno? To niti je moguće, niti je prirodno'', istaknuo je Mašić.

Garibija je pojasnio kako izmjene svih 24 zakona imaju jedinstvenu suštinu s nekoliko ključnih točaka.

''Sva djeca će predmet na kom se izučavaju službeni jezici BiH pohađati zajedno i jezik neće biti uzrok nikakvih podjela među djecom u školama. Zatim, sva djeca u svim školama će na predmetu na kom se izučava službeni jezik učiti i bosanski i hrvatski i srpski jezik. Naši jezici su gotovo jednaki, ali među njima postoje određene normativne razlike i tražimo da sva naša djeca uče sve tri norme.  Pored svjetske književnosti, značajan dio programa mora se posvetiti i autorima i autoricama koji su pisali na jednom od službenih jezika u našoj zemlji ili su životom i radom vezani za prostor BIH. Ne smijemo dozvoliti da se nastavi praksa da, na primjer, djeca u Mostaru u školi ne uče o Aleksi Šantiću. Naziv predmeta na kom se izučavaju službeni jezici će u svom imenu sadržavati nazive sva tri službena jezika u BiH, a oni će biti napisani onim redoslijedom koji preferira nadležno ministarstvo, odnosno škola. Ovaj Zakon je ostavio mogućnost da se u dokumentima kakvi su đačka knjižica i svjedočanstvo može upisati jedan, dva ili sva tri naziva jezika po želji roditelja'', poručio je Garibija.

Istaknuo je kako su dobili podršku lingvista i stručne javnosti, a da će sljedećeg mjeseca organizirati otvorene konsultacije i okrugle stolova širom zemlje, prije nego upute zakone u proceduru.

''Svjesni smo da smo dirnuli u oko nacionalistima koji već desetljećima jezik uspješno koriste kao sredstvo segregacije i zloupotrebljavaju jezik kako bi podijelili našu zemlju, naše ljude, našu djecu. Mi, s druge strane, smatramo da su tri jezička standarda i dva pisma naše bogatstvo i da svako dijete na svakom pedlju ove zemlje treba imati puno pravo da nastavu pohađa na svom jeziku, da taj jezik naziva kako želi i da na nastavi uči o svom ali i o drugim službenim jezicima u Bosni i Hercegovini'', zaključio je Garibija.