SDA i Dodik najviše u medijima
Preliminarni rezultati monitoringa medija u prva dva tjedna predizborne kampanja za Opće izbore 2018. pokazali su da mediji, a posebno javni servisi, ne daju dovoljno informacija građanima koje bi im omogućile informiran izbor.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i voditeljica istraživanja Lejla Turčilo istakla je, na predstavljanju rezultata danas u Sarajevu, da je zabilježena pristranost medija u izvještavanju, a posebno zabrinjava pristranost jednog dijela sustava javnog emitiranja - RTRS.
''Primjetno i znatno veće prisustvo u medijima stranaka i kandidata koji već sudjeluju u vlasti i gotovo potpuna nevidljivost novih stranaka i pokreta'', navela je Turčilo.
Istraživanje je utvrdilo da po broju pojavljivanja u medijima prednjači SDA s 382 pojavljivanja, a slijede SNSD (272), HDZ (141), PDP (139), SBB (138), SDS (122), SDP (109), DNS (69), Savez za pobjedu (53) i Naša stranka (45).
Kad su u pitanju kandidati Milorad Dodik ima uvjerljivo najveći broj pojavljivanja u medijima - 650, na drugom mjestu je Željka Cvijanović s 282, a slijede Dragan Čović s 242, Mladen Ivanić s 216, Vukota Govedarica sa 145, Željko Komšić sa 121, Šefik Džaferović sa 105, Fahrudin Radončić s 93, Denis Bećirović s 87 i Diana Zelenika s 37.
Najviše slučajeva pristranosti medija u izvještavanju o predizbornoj kampanji zabilježeno je na internet portalima, čak 305, dok je u elektronskim medijima bilo 205 a u tiskanim 153 slučaja. Kod javnih servisa pristranost je najveća na RTRS sa zabilježenih 45 slučajeva, dok je na Radiju RS zabilježeno devet, a na BHT1 sedam slučajeva.
Portali su vodeći i kad je riječ o uskraćivanju prava na odgovor političkim subjektima sa 760 zabilježenih slučajeva, dok ih je u tisku bilo 406 a u elektronskim medijima 317. Javni servisi su imali nešto manje takvih situacija a najviše ih je bilo na Radio RTRS-u (56), zatim na BHT1 (35) i na RTRS (26).
Neprikladan govor - huškanje, diskriminacija, prijetnje, aluzije - uočeni su u 11 posto izbornih sadržaja, što predstavlja smanjenje u odnosu na izbore 2014. kad ih je bilo 14,95 posto.
