Schmidt: Bosna i Hercegovina nije spremna za EU, ali nema druge opcije

Iako Bosna i Hercegovina nije spremna za pristupanje Europskoj uniji, visoki predstavnik Christian Schmidt rekao je za Euractiv da lideri EU moraju biti svjesni da bi zemlja mogla biti u velikom riziku ako se proces pridruživanja dalje odgađa.

U ožujku 2024. čelnici Europske unije složili su se da otvore pregovore o pristupanju EU sa BiH osam godina nakon što je podnijela zahtjev, ali problemi s entitetom Republika Srpska na čelu sa Miloradom Dodikom, poznatim po bliskosti Rusiji i sklonosti secesionističkim prijetnjama, su veliki.

''Moramo shvatiti da su ovim zemljama na zapadnom Balkanu potrebne europske integracije, inače će biti izložene velikom riziku u bliskoj budućnosti iz mnogo razloga'', rekao je Schmidt za Euractiv.

Schmidt, koji je na toj funkciji od 2021. godine, priznao je, međutim, da pristupanje BiH EU "nije opravdano, zasnovano na zaslugama i činjenicama".

Prijetnje političkoj stabilnosti

Ukazao je na prijetnje političkoj stabilnosti BiH, opasnost od rastućeg razočaranja u Europsku uniju i ''dramatičan odliv mozgova'' koji će postati nezaustavljiv.

Iako je odluka o pokretanju pristupnih pregovora pozdravljena, bila je kontroverzna jer je zemlja još uvijek pod nadzorom Ujedinjenih naroda nakon što je u ratu ubijeno više od 100.000 ljudi tijekom 1990-ih.

Moć centralne vlade je ograničena, jer je zemlja podijeljena na većinski bošnjačku i hrvatsku Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku sa srpskom većinom, pri čemu svaka etnička grupa bira jednog od tri člana Predsjedništva BiH.

Visoki predstavnik nadzire mirovni proces, čineći ih de facto najvišim dužnosnicima u Sarajevu, s promjenom zakona i jednostranim smjenjivanjem dužnosnika.

On je opisao rascjepkanu zemlju u kojoj se lojalnost građana pretežno oslanja na njihove etničke grupe, koje ostaju duboko pristrasne u svom tumačenju nasilne povijesti Bosne i Hercegovine.

''To nije kompatibilno sa europskim integracijama, gde je nediskriminacija u središtu'', dodao je on.

''Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih, ako ne i jedina država na svijetu koju poznajem, gdje je građanska država prljava riječ za mnoge ljude [jer] opisuje razgraničenje od nečijeg etničkog identiteta'', rekao je Schmidt za Euractiv.

Ipak, mirovni izaslanik smatra da je brži proces pristupanja jedini put naprijed.

''Ako ne dođe do primjetnog razvoja, onda europska ideja neće biti privlačna mnogim ljudima'', kazao je.

Čak bi i "postupno približavanje i otvaranje prema EU" "održalo nadu u Europu živom", dodao je.

''Ako ništa ne učinimo i kažemo da ćete u jednom trenutku biti spremni, onda bi cijela generacija možda emigrirala time što je članstvo u EU dostižno. Narednih pet godina je presudno'', kaže Schmidt.

Ipak, Schmidtov ambiciozni vremenski okvir je u opasnosti jer će Mađarska preuzeti predsjedavanje Vijećem EU. Mnogi očekuju da će euroskeptična vlada u Budimpešti odgoditi pristupne procedure.

Međutim, Schmidt je rekao da očekuje da će Mađarska sazvati međuvladinu konferenciju do kraja godine kako bi službeno otvorila pregovore o pristupanju, ali je i dalje "izvjestan skepticizam", napominjući da se pripreme sporo odvijaju.

''Narod zaslužuje pristup. Oni su do kraja Europljani'', rekao je on.

Rat u Ukrajini

Schmidt je naglasio da su glavni problem za stabilnost i pridruživanje Bosne i Hercegovine politički poduzetnici koji iskorištavaju etničke podjele u BiH kako bi ojačali vlastitu moć, ne navodeći imena.

''Ovo je na obje strane pogoršano posljednjih godina zbog rata u Ukrajini'', rekao je Schmit, tvrdeći da je to potaknulo narative solidarnosti između Srba i Rusa s jedne strane i Hrvata i Bošnjaka s Ukrajinom s druge.

''Shvatili smo da se na provjeru i ravnotežu Bosne i Hercegovine ne gleda kao na način da se uravnoteže interesi, već kao sredstvo za blokadu: 'Neću pristati, a onda ne možete ništa učiniti.' zastoj'', naveo je.

Schmit se više puta sukobljavao sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, koji gura separatizam i prijeti da će uhititi Schmidta ako uđe u entitet.

No, Schmidtove intervencije u pravilima zemlje često su bile kontroverzne, s tim da je bivši njemački ministar poljoprivrede donio malo prethodnog iskustva u diplomatiji na posao.

Njegova odluka da naglo promijeni izborne i ustavne zakone nakon izbora 2022. dovela ga je do optužbe za utvrđivanje blokada između etničkih grupa u zemlji.

Iste godine dospio je na naslovne strane sa javnim bijesom, optužujući bosanske političare za ''uvrede'' i ''političke igre''.

Schmidt je za Euractiv rekao da su njegove intervencije neophodne da bi zemlja ostala funkcionalna, ali je priznao: "Priznajemo da uvijek postajemo pametniji."

''To ne znači da pojedinačne odluke nisu bile ispravne. Ali kada ih ima previše, neki ljudi počnu da sjede i govore: on će to učiniti umjesto nas ako mi to ne možemo. To nije u skladu sa demokratskim principom'', rekao je Schmidt.