Schmidt: BiH još nije ispunila očekivanja Daytonskog mirovnog sporazuma

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se na sjednici Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu, gdje se osvrnuo na 30 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, ključnog dokumenta za uspostavu mira u BiH.

Na početku govora, Schmidt je istaknuo da je u BiH prvi put čuo kako se jedan grad poistovjećuje s pojmom mira, zahvalivši pritom svima koji su sudjelovali u kreiranju sporazuma, uključujući američkog kongresmena Mikea Turnera, neformalnog domaćina događanja.

“Daytonski sporazum je jedinstven jer uključuje međunarodne mehanizme kontrole mira i izgradnju funkcionalne demokracije. Bio je to izazovan proces – okupiti strane u sukobu, osobito s obzirom na tragediju poput genocida u Srebrenici”, rekao je Schmidt.

Dijete Daytonskog sporazuma

Funkciju visokog predstavnika opisao je kao „dijete Daytonskog sporazuma“, naglašavajući svoju potpunu predanost njegovoj provedbi i očuvanju teritorijalnog integriteta BiH, uključujući njenu strukturu s dva entiteta i Distriktom Brčko.

Podsjetio je da je arbitraža kojom je uređen status Brčkog jedini amandman na Ustav BiH, što smatra jednim od problema koji koče napredak zemlje.

“Očekivanja da se Daytonski sporazum razvije u pragmatičnom smjeru nisu ispunjena”, istaknuo je.

Schmidt je naglasio kako radi na tome da bude posljednji visoki predstavnik u BiH, jer bi međunarodna zajednica trebala preuzeti pasivniju ulogu, ali i dalje biti prisutna u kriznim situacijama.

Poziv na ustavne reforme

Govoreći o nužnosti ustavne reforme, Schmidt je kazao kako je teško pronaći politički balans u zemlji s etnički nejednakim zajednicama. Problem je, među ostalim, i činjenica da građani koji se izjašnjavaju kao Jevreji ili Romi nemaju pravo biti kandidati za Predsjedništvo BiH, što je u suprotnosti s presudom Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine, koja i dalje nije implementirana.

Schmidt je podsjetio da je BiH predmet više rezolucija Ujedinjenih naroda, što međunarodna zajednica tumači kao potencijalnu prijetnju miru i stabilnosti.

U tom kontekstu, osvrnuo se na nedavne političke poteze pojedinih aktera iz Republike Srpske, koji su, prema njegovim riječima, napad na ustavni poredak BiH i sam Daytonski sporazum.

“Oni nemaju široku podršku, i to je dokaz političkog pluralizma, ali i izazova s kojima se BiH suočava. Unatoč pritiscima, pravosuđe se pokazalo otpornim i profesionalnim.”

"Izvorni Dayton" i stvarnost BiH

Schmidt se dotaknuo i pojma “izvornog Daytona”, kazavši da se to odnosi na poštivanje svih elemenata sporazuma – uključujući Ustavni sud BiH, ali i ovlasti visokog predstavnika.

“Jednostrani potezi, bez dogovora i rasprave, nisu ustavni. Potrebno je više poštovanja prema državnim institucijama. Neki organi, poput Granične policije, nemaju ni osnovne uvjete za rad”, rekao je.

U nastavku je naglasio da je teško objasniti funkcioniranje BiH van Zapadnog Balkana te da se mora priznati specifičnost njenog multietničkog ustroja.

EU i SAD – razlike u pristupu

Schmidt je naveo da Europska unija koristi taktiku “mrkve i štapa”, ali da BiH očekuje više angažmana.

“Ne smijemo zaboraviti da su SAD predvodile mirovnu inicijativu. Oni sada očekuju od Europe da preuzme veću odgovornost za stabilnost BiH”, kazao je.

Na kraju je zaključio da su se stvari u BiH značajno poboljšale u posljednja tri desetljeća, ali da posao nije završen:

“Nije riječ o postizanju vječnog mira, već o njegovom svakodnevnom očuvanju. To je suština Dayjtonskog mirovnog sporazuma i nada za bolje sutra.”