Rusija koristi Republiku Srpsku i BiH kao poligon za novi Hladni rat

Bosna i Hercegovina, zemlja koja je rastrgana i onda opet sastavljena nakon rata, i dalje je krhki konstrukt, opterećen korupcijom, slabim vodstvom i etničkim, odnosno nacionalističkim tenzijama među zajednicama, te je u biti metafora cijelog Balkana, stoji u velikoj i za nas prilično zabrinjavajućoj analizi New York Timesa, koji piše da Balkan, ''kolijevka Prvog svjetskog rata'', postaje ''bojište u onome što se čini kao novi hladni rat''.

Pročitajte još

Putin poručio Dodiku: Sretno na referendumu

Jedna od glavnih žarišnih točaka koje Rusija pokušava iskoristiti, primjećuje Charles Kupchan, bivši direktor odjela za Europu Vijeća za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Barackom Obamom, inicijativa je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za raspisivanjem referenduma o neovisnosti tog poluautonomnog entiteta BiH.

Druge žarišne točke su Makedonija sa svojim tenzijama među većinskim Makedoncima i manjinskim Albancima te razmirice između Srbije i Kosova, čiju neovisnost Beograd i dalje ne priznaje.

Republika Srpska kao glavna žarišna točka

Zbog svega toga EU sada nudi ponovnu šansu priključenju za Bosnu i za drugih pet balkanskih država - Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo - ali zauzvrat traži fundamentalne strukturne reforme. Ipak, mnogi su skeptični je li EU, čije se pojedine članice sve više okreću populizmu, iskrena kad kaže da želi primiti nove članice.

Jedno je sigurno - nitko ne vjeruje da su ove zemlje već spremne za ulazak. Makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov opisao je ovaj proces ''kao da smo zaključani u čekaonici bez izlaza''.

Rusija, upozoravaju analitičari, širi svoj utjecaj i uvećava međuetničke tenzije u zemljama koje se nadaju ući u Europsku uniju, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih. Miješanje Rusije već je potaklo Bruxelles da oživi svoje planove za proširenje, koje je praktički stavila na mirovanje. Uz to, i Washington ponovno usmjerava pažnju na rizik za svoje NATO članice na području Balkana, među kojima je i Hrvatska.

''Balkan je postao još važniji'' nakon zajedničkog odgovora Zapada Rusiji zbog trovanja dvostrukog ruskog špijuna Sergeja Skripala, u sklopu kojeg je izbačeno više od 150 ruskih diplomata i obavještajaca iz dvadesetak zemalja, smatra Mark Galeotti, viši istraživač na Institutu za međunarodne odnose u Pragu: ''Rusija traži odgovore koji su asimetrični i Moskvi pružaju različite prilike.''

''Rusija gleda na Balkan kao bojno polje u svom političkom ratu''

U novom istraživačkom radu za Europsko vijeće o vanjskim odnosima, Galeotti piše kako ''Rusija gleda na Balkan kao bojno polje u svom političkom ratu'', pokušavajući ''odvratiti pažnju i stvoriti određeni materijal za cjenkanje s Europskom unijom''.

Charles Kupchan, bivši direktor odjela za Europu Vijeća za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Barackom Obamom, kaže da ''Rusi iskorištavaju posljednji dio zapadne Europe koji je i dalje politički disfunkcionalan''.

Balkanska situacija ima određene sličnosti s Ukrajinom, gdje je Rusija prvo pristala da se Kijev pridruži Europskoj uniji - ali ne i NATO-u - a zatim se predomislila, što je dovelo do revolucije koja je potaknula Moskvu da pripoji Krim i izazove separatističku pobunu u istočnoj Ukrajini. Na Balkanu pak nadmetanje s Rusijom može izazvati novu nestabilnost u regiji koja i dalje osjeća posljedice bjesomučnog rata devedesetih.

EU konačno iznio detaljan plan za Balkan

Ipak, EU je konačno iznio detaljan plan za Balkan, prema kojem bi se Srbija i Crna Gora, jedine dvije zemlje uključene u pristupni proces, trebale pridružiti EU-u do 2025. Strategija Bruxellesa za zapadni Balkan, objavljena u veljači, sastoji se od šest segmenata: vladavina prava, sigurnost i migracije, socioekonomski razvoj, prijevoz i energetska povezanost, digitalna agenda te pomirenje i dobrosusjedski odnosi. Bugarska, koja predsjeda Unijom, održat će poseban summit o Balkanu u svibnju.

Ipak, izvještaj iz Bruxellesa čini ovaj plan upitnim, budući da se u njemu navode ozbiljni interni problemi poput povezanosti države s organiziranim kriminalom i korupcije na svim nivoima vlasti, odnosno snažnog ispreplitanja javnog i privatnog interesa te političkog uplitanja u medije i nedostatka neovisnosti pravosuđa.

Carl Bildt: Da se Jugoslavija nije raspala, već bi bila u EU-u

S druge strane, Rusija je jasno dala do znanja da joj je daljnje širenje NATO-a na zapadnom Balkanu neprihvatljivo, a s tim se povezuje i navodni pokušaj puča u Crnoj Gori 2016., prije nego što se ta zemlja pridružila NATO-u. Rusija se pokušava nametnuti u regiji, kako prema vlastima tako i u biznisu, tako da kad ove zemlje uđu u EU, ''unesu ruski utjecaj sa sobom'', kaže Galeotti. Taj je proces sličan onome u Grčkoj i na Cipru, koji se smatraju mjestima na kojima se ruski novac s lakoćom pere i konvertira u eure.

Rusija isto tako ima znatnu medijsku prisutnost, kako preko lokalnih podružnica svojih medija poput Sputnika, tako i preko svojih botova koji su aktivni na društvenim mrežama, piše NY Times. Carl Bildt, bivši premijer Švedske i poseban izaslanik EU-a za Balkan, upozorava i na ruske investicije u srpsku infrastrukturu, posebno energetsku. Iako EU ulaže daleko više u Srbiju, Srbija je posebno naklonjena svojoj "pravoslavnoj braći".

Ironija je, kaže Bildt, da bi u slučaju da se nije raspala, Jugoslavija već bila u EU-u.

''Balkan je uvijek najbolje živio kad je bio integriran u širi okvir, što je danas jednako važno kao i u prošlosti, a onaj koji je danas dostupan je EU'', zaključuje Bildt.