Reakcije na Schmidtovu odluku: Pohvala hrvatskoj diplomaciji i nezadovoljstvo nametanjem

Nakon što je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, počele su stizati reakcije.

Zastupnica u Europskom parlamentu, Željana Zovko, gostovala je u Novom danu u programu N1 Hrvatska i komentirala izbore u BiH, ali se osvrnula i na potez visokog predstavnika.

Veliki uspijeh Plenkovića

''Ja na to gledam kao na veliki uspjeh Andreja Plenkovića i hrvatske diplomacije, koja je iza kulisa radila na tome da Hrvati ne budu izbačeni iz igre i ukazala na katastrofalnu mogućnost srljanja BiH u put bez povratka, da su Hrvati ostali bez utjecaja na formiranje vlasti. Ovo je akcija spašavanja BiH i vraćanja na pravi kolosijek. Odluka je uvod u pravi rad koji se sada treba odvijati. Znamo da je Izetbegović rekao da nikada nije u dobroj volji radio pregovore o promjeni Izbornog zakona. Sada gledamo na odluku Schmidta kao nastavak i produžetak jedne velike utakmice, koja će označiti u kojem će smjeru ići BiH, prema europskim integracijama ili će tonuti dalje u poluovisnički sustav. Ja čvrsto očekujem i nadam se da će se dogoditi najbolja moguća opcija, da Borjana Krišto uđe u Predsjedništvo, da se BiH vrati na europski kolosijek i da se donese Izborni zakon, koji će garantirati Hrvatima da će u budućnosti imati pluralizam i moći birati između različitih kandidata'' rekla je Zovko.

Potez visokog predstavnika Schmidta Zovko je ocijenila velikim uspjehom Hrvatske kao zemlje članice Europske unije, koja je upozorila svoje partnere u Uniji da se ovom krizom mora nastaviti baviti.

Pročitajte još

Nametnut Izborni zakon: Sa 17 na 23 u domovima naroda

''Vidjet ćemo u kojem će se smjeru taj dijalog nastaviti. Imam čvrsto povjerenje da će sve što je bilo zapostavljeno u posljednjih nekoliko godina biti objašnjeno i u sklopu svih geopolitičkih dešavanja. To je pokazatelj i prvi put svjedočim da je zemlja članica preventivnom diplomacijom spriječila veću krizu koja se mogla dogoditi'', rekla je Zovko.

Promjene koje je visoki predstavnik u BiH uveo na dan izbora „očekivane” su i potvrđuju da je Daytonsko-pariški sporazum međunarodno pravo, rekao je u ponedjeljak ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na predstavljanju kampanje o važnosti NATO-a u Zagrebu.

Grlić Radman: Očekivana odluka

Grlić Radman je uz ministra obrane Marija Banožića i pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić gostovao na Fakultetu političkih znanosti povodom premijere promotivnog spota kampanje "Mi smo NATO" (WE ARE NATO).

''Mogu samo reći da je ta odluka očekivana budući da su propuštene prilike dogovora između političkih lidera, prije svega bošnjačkih s hrvatskim'' rekao je o odluci visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta uoči obraćanja studentima.

Grlić Radman u ponedjeljak je rekao da su hrvatski lideri bili spremni na dogovor, no on se nije ostvario te je stoga „ostalo na odluci” visokog predstavnika da bi se zaštitio Daytonsko-pariški sporazum.

''Ovo je potvrda da je taj sporazum međunarodno pravo i da se jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i ostalih građana morala poštivati kako bi se osigurala institucionalna stabilnost, sigurnost i prosperitet Bosne i Hercegovine'', rekao je ministar.

Schmidtove izmjene su 'prvi korak' rekao je hrvatski šef diplomacije.

HNS nezadovoljan

U Hrvatskom narodnom saboru (HNS) BiH su pak za Večernjak istaknuli kako nisu zadovoljni ovakvom odlukom. I dalje će Bosansko-podrinjska županija birati jednoga izaslanika kao i Posavska pa je razlika u vrijednosti mandata čak 900 puta. Ovo praktično znači da presuda ustavnoga suda u predmetu Ljubić nije provedena.

Predsjednik HNS-a, Dragan Čović se oglasio jutros na službenom Twitter profilu, zaključivši kako su se izbori održali uz ''neizmijenjen i nepravedan Izborni zakon''.

''Jučer su u BiH održani Opći izbori - izbori koji su se održali uz neizmijenjen i nepravedan Izborni zakon. Mi smo, kao HDZ i HNS, uvjerljivo i plebiscitarno dobili izbore unutar BiH i hrvatskoga naroda te ostvarili najbolji rezultat ikada'', naglasio je Čović. 

Čolo iz SDA: Dobre izmjene

Članica Stranke demokratske akcije (SDA) te pravna stručnjakinja Alma Čolo je, komentirajući Schmidtovu odluku, kazala da ono što je do sada poznato je da se radi o dobrim izmjenama, koje idu u pravcu deblokade institucija i brzog formiranja vlasti nakon izbora.

“To su odredbe koje se tiču uspostave Doma naroda [Parlamenta entiteta Federacije Bosne i Hercegovine], imenovanja sudija Ustavnog suda [Federacije Bosne i Hercegovine] i sve ono što je do sada bio problem zbog čega se određeni organi izvršne vlasti nisu mogli formirati u propisanim rokovima”, pojasnila je Čolo.

Jedina stvar je izmjena broja delegata u Domu naroda federalnog Parlamenta, jer se sada povećava taj broj sa 17 na 23 po klubovima naroda, i Schmidt to obrazlaže provedbom presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u slučaju “Ljubić”, kaže Čolo, prenosi Fena.

''Dodatno ćemo razmotriti šta to znači, ali njegovo obrazloženje je da je ostvarivanje principa proporcionalnosti određenog konstitutivnog naroda koji živi na teritoriji određenog kantona'', rekla je Čolo.

Konaković: Schmidtova rješenja nisu idealna

Predsjednik stranke Narod i pravda (NiP) Elmedin Konaković smatra da rješenja “nametnuta samo u [entitetu] Federaciji Bosne i Hercegovine nisu optimalna i, naravno, “nisu idealna” te da ovakve poteze međunarodne zajednice očekuje i prema bh. entitetu Republika Srpska.

“Očekujemo ovakav angažman međunarodne zajednice i u nastavku, prvenstveno na prostoru manjeg bh. entiteta RS. Tražimo od visokog predstavnika da ne tretira samo Federaciju Bosne i Hercegovine kao bolesnika, ili problematični dio Bosne i Hercegovine, da nam ne ostavlja ova asimetrična rješenja”, poručio je Konaković.

HDZ BiH ne želi komentirati Schmidtovu odluku

Dopredsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Federacije Bosne i Hercegovine Zdenko Ćosić nije htio komentirati Schmidtovu odluku, ali je istaknuo da se 'ne raduje ikakvim nametanjima'.

Pročitajte još

Što znače izmjene izbornog zakona?

''Upravo su nametnuta rješenja stvorila problem ovoj zemlji. Sve ono što će nas vratiti izvornim postavkama je dobrodošlo. Mora se biti na tragu postavki na kojima je ova zemlja uspostavljena, a to je načelo ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda i svih građana'', zaključio je dopredsjednik HDZ-a BiH.

HDZ 1990 protiv nametanja bilo kakvih odluka

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović istakao je da je apsolutno protiv nametanja bilo kakvih rješenja, ali da je visoki predstavnik morao dovršiti posao koji je počeo.

“Morao je reagirati na ovako javnu i bezobraznu poziciju i krađu pozicija Hrvatima u Domu naroda i Predsjedništvu Federacije Bosne i Hercegovine”, kazao je Cvitanović.

Dodao je kako su nametnute Schmidtove izmjene Izbornog zakona Federacije Bosne i Hercegovine “koračić koji je dobar, ali nedovoljan”.

“Još nisam u potpunosti izučio što je nametnuto, ali ono što sam pročitao vidio sam da će pozicija Hrvata biti u manjoj mjeri zaštićenija nego što je bila, da će biti otklonjene mogućnost blokada koje smo do sada imali, to je koračić koji je dobar, ali ne zadovoljava Bosnu i Hercegovini u njenoj suštini kao državu ravnopravnih i konstitutivnih naroda i ovo nije kraj”, poručio je Cvitanović.

Raguž: Schmidt zakasnio

Predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž smatra kako je visoki predstavnika svojim odlukama o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH riješio samo dio problema, ali suštinski ''ništa nije riješeno već je pojačan administrativni kaos u Bosni i Hercegovini''.

Pročitajte još

Raguž: Schmidt je zakasnio

''Ove odluke donekle idu u smjeru zaštite legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, iako su mi nakon iščitavanja odluke ostale nejasne dvije stvari. Prvo, na koji način će se puniti Klub srpskog naroda kada već sada imamo problem kako popuniti sadašnjih 17 mjesta? Druga stvar, kada je već dirao u Ustav, zašto nije riješio Predsjedništvo BiH? Zašto ćemo opet morati biti predmetom malverzacija političkog Sarajeva kada bude utrka za Predsjedništvo za četiri godine'', kazao je Raguž u izjavi za Fenu. 

Također je dodao je kako je odluka visokog predstavnika zakašnjela.

Iz Sarajeva se za Studio 4 javio Milan Sitarski, analitičar s Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

Atipična situacija

''Situacija je atipična, u njoj visoki predstavnik mijenja izborna pravila u samoj izbornoj noći, neposredno nakon zatvaranja birališta, ali moram naglasiti da su to izmjene koje se odnose na posredne izbore. Mi u BiH imamo neposredne ili izravne izbore koji su održani jučer, ali imamo i dosta dug proces neizravnih, tj. posrednih izbora'', rekao je.

Sitarski ističe da se Schmidtove izmjene odnose isključivo na proces posrednih izbora, te na konstituiranje i funkcioniranje izvršne vlasti u BiH. Možda je i dobro, dodaje, da je te odluke donio poslije zatvaranja birališta kako ne bi utjecale na opredjeljivanje građana.

Što se tiče samih rezultata, kaže da je u Republici Srpskoj dosta izjednačena utrka. Bećirovićevu pobjedu ne smatra nekim iznenađenjem, koliko razlika kojom je Izetbegović ostao iza njega.

Saborski zastupnik iz Mostova kluba Nino Raspudić je za Jutarnji list prokomentirao izbore i Schmidtovu odluku, rekavši da ne zna je li igdje zabilježeno da se u izbornoj noći nameću promjene izbornog zakona, ali i da se time ništa  nije promijenilo.

Više pročitajteu tekstu Raspudić: Za Komšića glasuju bošnjački šovinisti i pritom su potpuno svjesni što rade.