Razmišlja se o ukidanju načela konstitutivnosti u BiH

''Kad će vam dosaditi ova nacionalistička retorika podjele? SAD očekuje da se počne djelovati iznad stranačkih linija kako bi Bosna počela funkcionirati kao normalna država'' - ovo su riječi Joea Bidena, tada potpredsjednika, a sada predsjednika SAD-a.

Izrečene gotovo pa davne 2009. godine u parlamentu BiH, a mogle bi bez imalo problema biti rečene i danas. I ne treba dvojiti da u Bijeloj kući imaju taj citat na stolu, piše Željko Trkanjec za Jutarnji.hr.

Izmjene izbornog zakona

Ranko Mavrak, dobro upućeni dopisnik Hine iz Sarajeva, donosi priču s naslovom: "HDZ i SDA pokušat će dogovoriti izmjene izbornog zakona BiH do kraja travnja". Gdje je naglasak na "pokušat će". Jer, evo još dva citata: "Cilj je da konstitutivni narodi mogu birati svoje legitimne predstavnike", kazao je Čović (Dragan, predsjednik HDZ BiH) dodajući kako je uvjeren da se to može i bez izmjena ustava. Izetbegović (Bakir, predsjednik primarno bošnjačke SDA) odmah je upozorio da ne vidi da se izborni zakon može izmijeniti bez promjene ustava. Pa tako ono "pokušat će" više djeluje kao sanak pusti.

''Posebni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Matthew Palmer izjavio je kako nova američka administracija očekuje od političara u BiH da pokažu odgovornost i spremnost za provedbu reformi, jer to nitko ne može učiniti umjesto njih'', donosi Mavrak.

''Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu i koju čujem u BiH glasi: ne bismo trebali sami raditi na reformama. Trebali bismo pričekati da administracija Biden-Harris dođe preko brijega na bijelom konju s Dejtonom 2.0 ili novim ''aprilskim paketom'' i riješi probleme za nas. A upravo to je suprotno od toga kako bi trebalo razmišljati i raditi'', rekao je Palmer.

Poruka je neupitna i jasan odjek Bidena iz 2009. godine: primite se posla. Američki državni tajnik Antony Blinken ovoga jt tjedna videovezom sudjelovao na Vijeću ministara EU. Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je nakon sastanka da je u raspravi naglasio važnost BiH kojoj treba pomoći da postane politički stabilna i funkcionalna, osiguravanjem jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i ostalih građana.

State Department u priopćenju uopće ne spominje BiH. Blinken je o tome možda i pričao, ali nema vremena baviti se time. Kina, Iran, ekonomija, to su teme za globalne sile.

''Vrijeme je da BiH prijeđe na drukčiji, moderni sustav u kojem ne postoji diskriminacija i koji nije temeljen na konstitutivnim narodima'', rekao je šef Uprave za ljudska prava Vijeća Europe (VE) Christophe Poirel.

Referirajući se na legendarnu presudu Suda za ljudska prava (ECHR) u Strassbourgu Sejdić-Finci kojom je još - davne, Bidenove 2009. - definirano da je odredba, prema kojoj se u Predsjedništvo mogu birati samo članovi konstitutivnih naroda, protivna dokumentima Vijeća Europe i narušava prava ostalih koji nisu ravnopravni. BiH je članica VE, ali do danas nije poduzela ništa da provede presudu.

Izjava gospodina Poirela otvara potpuno novi pristup Europe krizi u kojoj se nalazi BiH. Prijelomnica je bio Mostar, kad je ECHR donio presudu kojom se HDZ BiH i SDA moraju dogovoriti o provedbi izbora - ako ne, tada će Sud donijeti pravila. I dogovorili su se. A onda su se zaigrali u izboru gradonačelnika, pa su ih stranci udarili po prstima i podsjetili da izbor mora biti tajan. Pa su poništili prvi krug i zatim glasali tajno. I, vidi, dobili gradonačelnika. Dakle, djeluju pod pritiskom.

I visoki predstavnik EU za vanjska i sigurnosna pitanja Josep Borrell redovito navodi da je ključno provesti presudu Sejdić-Finci. Nije još - dakle, još - progovorio o zastarjelosti koncepta “konstitutivnih naroda”, ali taj je narativ pokrenut s dovoljno niske, tehničke razine kako bi se stvorio manevarski prostor političkim rasovima u BiH da promijene Ustav temeljem te presude i de facto, a vjerojatno i de iure, derogiraju postojeći temeljni zakonski dokument.

I koncept konstitutivnosti. EU i VE dobivaju snažan alat kojim mogu vršiti pritisak i u konačnici, uz suradnju viskog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (dolazi novi, Nijemac Christian Schmidt), nametnuti promjenu.

Zemlja je blokirana

Bunit će se Srbi, bunit će se Hrvati, možda to i jest odluka koja ide u prilog najmnogobrojnijim Bošnjacima. Ali, nakon 25 godina od Dejtonskog sporazuma zemlja je blokirana.

BiH se često uspoređuje s Belgijom, što je pokazatelj dubokog nerazumijevanja unutarnjih odnosa u toj zemlji. Interesantno je da se svi prave kao da ne postoji Libanon, zemlja koja je ustrojena na sličan način kao i BiH, sa zadanim pozicijama svakoj od zajednica, bez ostalih. Danas je to propala zemlja, silno zadužena, pod jarmom terorističkog Hezbolaha. Čiji je raspad počeo 32 godine nakon donošenja ustava s religijskim ključem.

Hrvati su trebali biti mudriji. Sv. Ivan Pavao II je, kako je za Jutarnji ispričao Mate Granić, ultimativno tražio da prestane rat s Bošnjacima. A oni su taj rat nastavili ''drugim sredstvima'' ne shvaćajući(?) da Zapad neće dopustiti getoizaciju Bošnjaka - većinom muslimana.

Sad bi se moglo, s vremenom, dogoditi da Hrvati stvarno postanu manjina. Što ide primarno na dušu "počasnom doktoru" Draganu Čoviću i njegovu šurovanju s Rusima, Dodikom..., piše Avaz.