Europski parlamentarci: Zaustaviti radikalizaciju i ekstremizam u BiH

''Radikalizacija i ekstremizam su u porastu u Bosni i Hercegovini, pozivamo vlasti u Sarajevu da ozbiljno pristupe problemu, BiH nema kapaciteta nositi se sa izazovom migrancija'', neke su od izjava zastupnika u Parlamentu Europske unije tijekom rasprave o situaciji s migrantima na granici EU sa Bosnom i Hercegovinom.

Raspravu je inicirao zastupnik Hrvatske Ivan Jakovčić koji o razlozima je kazao sljedeće:

"Prvi razlog je svakako humanistički, ljudski, stanje migranata - situacija u kojoj se smrzavaju djeca, problem obrazovanja te djece, ali i problemi u odnosima sa lokalnim stanovništvom i nasilje među samim migrantima, strah lokalnog stanovništva. Shizofrena situacija je u kojoj se Hrvatska nalazi. S jedne strane se Hrvatska proziva zbog tretmana izbjeglica, a s druge strane ima obaveza štićenja granice EU. Veliki je izazov za Europsku komisiju. Moramo do kraja precizno pratiti svaku situaciju u BiH, toj državi moramo pomoći - njene institucije ne rade još sve kako treba."

Zastupnici su žestoko raspravljali o tome šta se događa na granicama Hrvatske u smislu postupanja graničnih policajaca prema migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila, obzirom da izvještaji međunarodnih organizacija navode da se nad migrantima često vrši nasilje.

Radikalizacija BiH

Zastupnica Španjolske u Parlamentu EU Marina Albiol Guzman rekla je da sam projekat migracije Europske unije krši vlastita pravila.

"Moramo osuditi hrvatske vlasti. EU brani granice, kako nitko ne bi kročio u EU i upravo se zbog takve politike događaju ovakve stvari i zbog takve politike umire na tisuću osoba. Odogovorni su Europska komisija, zemlje članice EU i zastupnici koji podržavaju ovu politiku."

Govorilo se i o mogućnosti da migracije kroz Bosnu i Hercegovinu u velikoj mjeri dovedu do radikalizacije građana ove zemlje. Talijanski zastupnik u Parlamentu EU, Mario Borghezio kazao je da se možda među migrantima krije dimna zavjesta ekstremista.

"Antonio Megalici nedaleko odavde se u bolnici bori za vlastiti žiovt. On je žrta terorizma - i to je zapravo sasvim u skladu sa temom jer tu se možda krije dimna zavjesa, među migrantima, borci ISIS-a koji su poraženi i sad ulaze u BiH. Jedan bh novinar je nedavno u jednom intervjuu rekao da postoji opasnost da kada te osobe uđu u zmelju dođu u dodir s mladim muslimanima koji će se na taj način radikalizirati. Trebalo bi financirati da se u Bosni i Hercegovini radi na pravoj deradikalizaciji."

Hrvatska zastupnica Marijana Petir iz Europske pučke stranke potvrdila je da sredstva EK trebaju biti uložena u "zaustavljanje radikalizacije u BiH".

"Iskoristiti sredstva za zaustavljanje radikalizacije i ekstremizma u BiH koji su u porastu, kako se ne bi dogodili tragični događaji kojima smo svjedočili u Francuskoj, Njemačkoji i Belgiji".

Paralelno, zastupnici iz ljevičarskih stranaka odgovorili su da se danas u Europskom parlamentu vršila zloupotreba napada u Strasbourgu od prije nekoliko dana, da bi se izrazili ekstremistički islamofobni stavovi o migracijama. Zahtjevali su da se istraže optužbe o nasilju policajaca na hrvatskim granicama te nezavisno praćenje svega što se događa.

Zastupnik Jasenko Selimović kazao je kako su mogućnosti Bosne i Hercegovine da se nosi s ovim problemom ograničeni. "Znam da BiH nema niti financijske niti upravne kapacitete da se nosi s tim problemom. Do sada građani pomažu i ta zemlja je vrlo pristojno odradila posao u upravljanju, ali situacija je postala kritična. Dobio sam informacije s terena da je policija na granici s Hrvatskom koristila silu i nasilje protiv migranata i vraćala ih na područje BiH. Mi kao partneri BiH moramo dati administrativnu podršku."

Politizacija

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda kazao je da postoji problem politizacije problema s migrantima u BiH.

"Postoji i problem s migrantima koji su došli do hrvatske granica, a pokušava se cijela situacija ispolitizirati. Jedna kolegica iz ekstremne desnice iz EU Parlamenta rekla je čak da Putinov čovjek u BiH može naći rješenje - to uopće nema smisla".

Željana Zovko pozvala je "vlasti u Sarajevu da konačno ovom problemu pristupe ozbiljno zajedno sa međunarodnom zajednicom".

Član Europske Komisije Vytenis Povilas Andriukaitis naveo je koliko je novca pomoći do sada poslano ka Bosni i Hercegovini. Radi se o preko 30 miliona eura od 2017. godine.

"Humanitarna pomoć u iznosu od 2 milijuna eura je poslana. Surađujemo i sa agencijama UN-a, osiguravamo hranu, odjeću, skloništa, zaštitu, liječničku pomoć i tako dalje. Znamo da je sada posebno opasno razdoblje i zbog toga je komisija dodijelila više od sedam milijuna kako bi se poboljšali kapaciteti, kako bi se pomoglo policiji i osigurao adekvatan smještaj u BiH. Sva ova pomoć ide uz 24 milijuna koja je EU poslala BiH od 2017. za bolje upravljanje granicama. Europska komisija je u kontaktu s hrvatskom Vladom, razgovaramo o optužbama za bespravno postupanje te o tome da ti ljudi imaju pravo zatražiti azil. BiH mora povećati svoje napore i provoditi postupke za traženje azila. Pružamo podršku i bh. vladi kako bi unaprijedili njihove kapacitete."