Proširenje Unije: Što je sa zapadnim Balkanom?

Europska komisija preporučila je u srijedu da se otvore pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldavijom. To je velik iskaz potpore Kijevu, koji se bori protiv Rusije. Preporučila je i da se Gruziji dodijeli status kandidatkinje za članstvo u EU, a BiH će dobiti preporuku za otvaranje pregovora kad dostigne potrebni stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo. A kako stoje ostale zemlje Zapadnog Balkana?

Korupcija na najvišoj razini, manjkavosti u vladavini prava i dvojbeni tretman nacionalnih manjina: na početku 2022. činilo se nezamislivim da bi Ukrajina mogla postati ozbiljan kandidat za članstvo u Europskoj uniji u dogledno vrijeme, piše European Newsroom, zajednički projekt 18 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina. Dobrih 20 mjeseci nakon početka ruske vojne agresije, zemlja je drukčije mjesto.

Europska komisija predstavila je željno očekivano izvješće o napretku zemalja koje žele ući u EU. Uvjerena je da je Ukrajina spremna za pristupne pregovore s obzirom na reforme koje je provela unatoč tome što se i dalje bori protiv ruske invazije. Prema izvješću, Ukrajina je ispunila četiri od sedam prioritetnih reformi koje su joj postavljene kao uvjet.

Povijesni dan

"Danas je povijesni dan", rekla je predsjednica EK Ursula von der Leyen dodajući da je preporuka objavljena deset godina nakon Majdanskih prosvjeda, "kada su ljudi bili ubijani jer su se zamotali europskom zastavom".

Pozitivan signal EU ključan je poticaj Ukrajini u teškim vremenima nakon što njezine postrojbe nisu uspjele ostvariti proboj, a Zapad je zaokupljen previranjima na Bliskom istoku. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je odluku kao "pravi korak" za Europu.

"Naša zemlja mora biti u Europskoj uniji. Ukrajinci to zaslužuju i zbog toga što se bore za obranu europskih vrijednosti i zato što čak i u vrijeme otvorenog rata držimo do svoje riječi", objavio je na internetu. Ukrajina je zatražila članstvo u Europskoj uniji odmah nakon početka ruske invazije u veljači 2022. i u lipnju iste godine postala je službeni kandidat za članstvo.

Čelnici 27 država članica EU još trebaju prihvatiti Komisijine preporuke na summitu u prosincu. Von der Leyen je rekla da Ukrajina i Moldavija moraju provesti još reformi prije nego što se odredi datum za početak pregovora. Rekla je da će Komisija objaviti novo izvješće o napretku u ožujku 2024.

Čak i ako Ukrajina počne pregovore, bit će tek na početku mukotrpnog procesa reformi, što bi moglo potrajati godinama, ako ne desetljećima, prije nego što uđe u blok. Bruxelles je preporučio i da se Gruziji odobri službeni status kandidata za članstvo. Moldavija i Gruzija podnijele su zahtjev za članstvom u isto vrijeme kao i Ukrajina.

Što sa Zapadnim Balkanom?

Rat u Ukrajini dao je novi zamah proširenju Europske unije, koja želi suzbiti utjecaj Rusije i Kine. Prvi put Komisija je pripremila izvješće svakoj pojedinoj zemlji aspirantici, a ima ih 10. To su Turska, Gruzija, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina plus Ukrajina i Moldavija.

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon ustvrdila je da proširenje na Zapadni Balkan i istok nije samo u interesu EU i novih članica nego i geostrateški imperativ. "Europa će biti još stabilnija, sigurnija i prosperitetnija kada proširenje završi", rekla je.

Turska je pristupne pregovore počela 2005. i oni su u slijepoj ulici. Pregovori Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije također su u zastoju. Bosna i Hercegovina može se nadati početku pristupnih pregovora.

Otvorena vrata za BiH

Bosna i Hercegovina nije dobila bezuvjetnu preporuku za početak pregovora pošto je u prosincu postala kandidat za članstvo. Komisija je preporučila da se pristupne pregovore otvori "kada se dostigne potrebni stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo".

Ali preporuku za Bosnu i Hercegovinu, doduše uvjetnu, smatra se važnim političkim signalom. "Otvorili smo širom vrata i pozivamo Bosnu i Hercegovinu da kroz njih prođe. Za to je, naravno, potrebno pokazati rezultate, ali vrata su širom otvorena za pristupne pregovore", rekla je Von der Leyen.

U izvješću o BiH navodi se da je postigla napredak u pogledu političkih kriterija jer je funkcionirajuća vlada osnovana relativno brzo nakon izbora održanih 2022. Počela je provoditi reforme, uključujući jačanje pravne sigurnosti. Međutim, potezi vlasti Republike Srpske koji potkopavaju ustavni poredak zemlje smatraju se problematičnima.

Pročitajte još

Od Čovića do Dodika: Reakcija naših političara o izvješću Europske komisije

Poruka iz Bruxellesa izazvala je u zemlji različite reakcije, od optimizma do razočaranja. Predsjednica Vijeća ministara Borjana Krišto rekla je da BiH ipak ima priliku za brži napredak prema članstvu u EU.

"Ovo je važan i snažan poticaj svima nama u BiH institucijama da radimo brže, bolje i više u ispunjavanju kriterija i prioriteta", rekla je Krišto. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je: "Sada sve ovisi o nama!"

"Očekivali smo bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora i zeleno svjetlo, neovisno o svim neizvjesnostima u pogledu budućnosti EU i proširenja, kako bismo započeli pravi posao organizacije i provedbe pregovora", napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Slovenski član Komisije, povjerenik za upravljanje krizama Janez Lenarčič, rekao je da je BiH, otkako je prošle godine dobila status kandidata, pokazala "najveće ubrzanje do sada u svojem reformskom procesu". On vjeruje da zemlja može uskoro dostići traženi stupanj usklađenosti s ključnim prioritetima koji su potrebni za početak pregovora, a odluku o tome donijet će Komisija u ožujku sljedeće godine.

Sjeverna Makedonija treba ubrzati reforme

Povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi pozvao je u srijedu Sjevernu Makedoniju da ubrza "ritam reformi povezanih s EU" sada kada je "počeo proces pristupnih pregovora". Po povjereniku Varhelyiju, neke promjene kaznenog zakona izazvale su zabrinutost da pogađaju niz slučajeva korupcije na visokoj razini.

"Jačanje povjerenja u pravosuđe i borba protiv korupcije, uključujući putem čvrstih istraga, procesuiranja i konačnih presuda u slučajevima korupcije na visokoj razini, od ključne su važnosti", rekao je. U pogledu procesa screeninga, povjerenik je rekao da su vlasti zemlje pokazale visok stupanj predanosti u njegovoj provedbi i također kad je riječ o relevantnim ustavnim promjenama.

U pogledu odnosa Bugarske sa Sjevernom Makedonijom, bugarski premijer Nikolai Denkov je na summitu Europske političke zajednice u Granadi u listopadu rekao: "Naša pozicija neće se promijeniti. Ako oni (Sjeverna Makedonija) revidiraju svoj ustav, to će im otvoriti vrata."

Govorio je o bugarskom inzistiranju na uključivanju prava bugarske manjine u sjevernomakedonski ustav kao uvjetu za ukidanje veta na početak pristupnih pregovora.

Beograd je proveo ustavne promjene

Varhelyi je istaknuo da je Srbija provela ustavne promjene koje se odnose na neovisnost pravosuđa i zakone o medijima te da je ispunila uvjete za otvaranje još jednog skupa poglavlja. Rekao je i da je Srbija napredovala u usklađivanju svoje vanjske politike s europskom, ali i da je neuvođenje sankcija protiv Rusije i dalje razlog za zabrinutost.

Dodao je da su Beograd i Priština pozvani da se konstruktivnije angažiraju u dijalogu i provedu postignute sporazume.

"Za našu je demokraciju važno da posvuda bude napretka, u medijskoj sferi, ali posebno kad je riječ o Kosovu. Ništa u izvješću nije neočekivano, ne bismo trebali očekivati revolucionarne promjene, važno je da idemo europskim putem i u isto vrijeme štitimo naše nacionalne interese", rekao je srpski predsjednik Aleksandar Vučić.