Prljava igra: Kako Europa 'pere ruke' od migranata

Španjolska će prihvatiti humanitarni brod Akvarijus sa preko 600 migranata nakon što su ga prethodno odbile Italija i Malta. Zatvaranje luka pokazuje odlučnost vladajuće koalicije u Italiji da ostvari izborna obećanja da će zaustaviti priliv migranata u zemlju ali i prikazuje svu prljavštinu europske migrantske politike, pišu svjetski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa. 

Madrid je reagirao nakon poziva UN-a i humanitarnih organizacija, a ured novog španjolskog premijera Pedra Sancheza naložila je vlastima da dozvole da brod pristane u luci Valencia. 

"Naša je dužnost izbjeći humanitarnu katastrofu i ponuditi sigurnu luku za te ljude“, rekao je Sanchez. 

Italija je nakon što je odbila dati dozvolu humanitarnom brodu da pristane u njihove luke zatražila od Malte da otvori svoja vrata brodu, ali je i ova država to odbila uz tvrdnju da nema nikakve veze s operacijom spasavanja, piše Reuters. 

Potez novog italijanskog ministra unutrašnjih poslova Mattea Salvinija, koji je i šef ekstremno desničarske Lige, predstavlja prvi potez u ostvarivanju izbornog obećanja da će zaustaviti priliv migranata u zemlju. 

Reuters podsjeća da je više od 600.000 migranata pristiglo u Italiju brodom iz Afrike u proteklih pet godina. 

Pad

Brojke su dramatično pale zadnjih mjeseci, ali se broj akcija spašavanja povećao posljednjih dana, što je postao prvi test za Salvinija kao ministra, piše Reuters. 

U ovom sukobu oko broda punog muškaraca, žena i djece na Mediteranu precizno je prikazana sva prljavština europske migrantske politike, pa je suvišno da to nazivamo metaforom, piše Daniel Howden za The Guardian. 

"Nekih 629 migranata ostavljeni su na pučini međunarodnih voda dok su se članice EU natjecale koja će biti odlučnija u tome da im odbije sigurno pristanište. Ostalo je na Španjolskoj da se umiješa s obzirom da su zalihe nestajale na jednom od malobrojnih humanitarnih brodova koji još uvijek djeluju uprkos tome što ih maltretira libijska obalna straža uz podršku EU. U međuvremenu, Italija i Malta su se obrušile jedna na drugu na društvenim mrežama dok se politika formira preko heštegova #Zatvaramo naše luke,“ piše Guardian. 

Autor teksta postavlja pitanje zašto Salvini upravo sada započinje borbu oko Akvarusa. Može se pomisliti da je to predstava za javnost kako bi se ojačala italijanska pozicija prije isteka roka krajem lipnja za reformu dijelova izluđujuće složenog sistema azila EU. 

Ovakva interpretacija ovog događaja je potpuno pogrešna, navodi britanski list, jer ova reakcija ne predstavlja borbu za nacionalne interese. Salvini stvari razumije kao i mađarski premijer Viktor Orbán i premijer Austrije Sebastian Kurz da je Italija prepuštena sama sebi da se nosi sa pitanjima migranata, jer EU nema odgovor na to. 

"Salvini je blokirao Akvarijus jer je to teren na kojem pobjeđuje, bez obzira na ishod," navodi list i podsjeća da je on izgradio kampanju na obećanjima masovnih deportacija migranata. 

Provjera stanja

BBC je u svojoj rubrici „Provjera stanja“ provjeravao koliko je utemeljena tvrdnja da Italija preuzima na stotine tisuća tzv. "ne-izbjeglica". Britanski javni servis na portalu navodi da su tisuće novih migranata stigle u Italiju posljednjih godina, odnosno da je to glavna destinacija za migrante koji dolaze u Europu iz Afrike. 

Kako prenosi BBC, u tu zemlju je prošle godine preko mora stiglo oko 120.000 migranata, što je duplo više nego u Grčkoj i Španjolskoj zajedno. 

Britanski javni servis navodi i da se azil odobrava ljudima na osnovu različitih kriterija, uključujući i one koji bježe od rata i drugih oblika progona. 

"Ljudi koji napuštaju zemlje koje nisu u ratu mogu imati legitiman razlog za traženje izbjegličkog statusa. Procjena se vrši nakon dolaska od slučaja do slučaja,“ stoji u tekstu. 

Od 80.000 zahtjeva podnijetih u Italiji 2017. godine, 40 posto je bilo uspješno, a većina migranata dolazila je iz Nigerije, a zatim su sledile Gvineja i Obala Slonovače. 

Od 2015. godine, kada je više od milijun migranata i izbjeglica stiglo na europske obale, vlade širom kontinenta pokušale su da ojačaju svoje granice, piše CNN i navodi da je broj ljudi koji je preko Mediterana dolazio u Europu naglo opao zbog dva kontrovezrna sporazuma . 

"Jedan je između Europske unije i Turske, prema kojem se sirijske izbjeglice koje su stigle u Grčku iz Turske vraćaju nazad, a drugi je između Italije i Libije, u kojem je ova južnoeuropska zemlja obećala da će učvrstiti Libijsku obalu,“ navodi CNN. 

U tekstu se dodaje da je prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM ) sa 3.116 smrtnih slučajeva 2017. godine Mediteran prošle godine ostao najsmrtonosnija migrantska ruta na svjetu. 

„U Italiju je stiglo oko 70 posto od 171.635 migranata koji su ušli u Europu morskim putem“, prenosi CNN podatke IOM-a.