Premijeri država zapadnog Balkana opredijeljeni za regionalnu suradnju

Kancelar Republike Austrije Sebastian Kurz organizirao je danas u Beču radni doručak s premijerima zemalja zapadnog Balkana i dva evropska komesara kako bi razgovarali o europskoj perspektivi i regionalnoj suradnji za koju je izražena zajednička opredijeljenost. 

Europska perspektiva zapadnog Balkana, naglašeno je danas, jedno je od težišta austrijskog predsjedavanja Europskom unijom te je kancelar Kurz iznio planove Austrije tijekom ostatka predsjedavanja Europskom unijom. 

Podsjetio na napore ove zemlje da pomogne u rješavanju bilateralnih pitanja zemalja regiona zapadnog Balkana, te je ohrabrio na dalji napredak u cilju podsticanja europskih procesa. 

Nova suradnja

Pozvao je sudionike sastanka na fokusiranje na postojeće obaveze i na predstavljanje novih zajedničkih projekata od WB6 koje će poticati regionalnu suradnju, posebno u onim segmentima za koje već postoji dogovoreno financiranje. 

Kurz je nedavno boravio u Beogradu i Prištini, gdje je pozvao na nastavak dijaloga i poručio da bez dogovora nema ulaska u EU, ali i ukazao je da je stav Austrije i većine u EU da se moraju podržati sva rješenja koja proisteknu iz dijaloga. 

Komesar Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn osvrnuo se na potrebu da se uklone barijere među zemljama ovog regiona kako bi se povećala ekonomska suradnja, ali i konekcija među zemljama u energetskom sektoru. 

''Prvi put svjedočimo povećanju regionalneekonomske suradnje što je obećavajuće, a vanjskotrgovinska razmjena EU sa zemljama zapadnog Balkana iznosi 46 milijardi eura što pokazuje koliko potencijala ima u ovoj regiji'', podvukao je Hahn. 

Podsjetio je na značaj europske perspektive regije, a iako nije sigurno da će svih šest zemalja zapadnog Balkana postati članice Europske unije u isto vrijeme, važno je zadržati ovu perspektivu jer "ili izvozimo stabilnost i prosperitet ili uvozimo nestabilnost" i upravo zato postoji opredijeljenost da svih šest zemalja budu članice EU. 

Komesarka Europske unije za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel za ovaj susret kazala je da pokazuje jasnu opredijeljenost Austrije da zadrži fokus na ovoj regiji, zbog čega je posebno naglasila potrebu digitalizacije koju je nazvala svojevrsnim mostom. 

Podsjetila je da je EU ove godine objavila Digitalnu agendu za zapadni Balkan te je danas bila još jedna prilika da se o tome razgovara, dodajući da je jedan od ciljeva postizanje regionalnog sporazuma o romingu kako bi se smanjile cijene, a takav sporazum za sada postoji između četiri zemlje regije. 

''Druga tema bila je pitanje cayber sigurnosti. Moramo razmjenjivati iskustva posebno imajući u vidu činjenicu da se cyber napadi ne zaustavljanju na granicama država '', pojasnila je i najavila da će se nastaviti ulagati u oblast digitalizacije. 

Kao posljednju temu o kojoj je danas razgovarano navela je povezivanje između zemalja, napominjući da su iz EU već ponudili tehničku podršku, ocjenjujući da se uz zajedničku opredijeljenost može postići napredak u veoma kratkom vremenu. 

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, koji je na poziv austrijskog kancelara prisustvovao ovom sastanku, zahvalio je Austriji kao prijatelju BiH i on naglašavajući važnost unapređenja regionalne suradnje u okviru integracije zemlja zapadnog Balkana u EU. 

Istaknuo da je to cilj i ključni kohezivni faktor regije koji može osigurati stabilizaciju i privredni prosperitet, te vladavinu prava uz poštivanje osnovnih prava i sloboda i demokratskih načela. 

Odgovori u završnoj fazi

Naglasio je da su odgovori na dodatna pitanja Upitnika Europske komisije u završnoj fazi i izrazio nadu da će jedan od prvih zadataka na početku mandata novog Predsjedništva BiH biti odlazak u Brisel sa finaliziranim odgovorima, čime bi BiH ispunila sve uvjete za dobijanje kandidatskog statusa. 

Govoreći o bilateralnoj suradnji, predsjedavajuci Zvizdić je ukazao na potrebu da se evidentirani izazovi uspješnoj bilateralnoj i regionalnoj suradnji trebaju i moraju prevazići prvenstveno kroz poštivanje već zaključenih sporazuma i prihvaćenih obaveza. 

Ukazao je na potrebu za održavanjem i unapređenjem redovnog dijaloga na svim nivoima s ciljem osiguranja konstruktivne komunikacije i suradnje u međusobnim odnosima. 

Skrenuo je pažnju na trend zapaljive i radikalne retorike visokih političkih dužnosnika iz pojedinih zemalja regiona koji ne doprinose prevazilaženju teškog nasljeđa iz prošlosti i postojećih i budućih izazova, te je izrazio nadu da će se takve poruke zamijeniti onim koje kreiraju prostor za mirno, stabilno i prosperitetno okruženje u regiji. 

Premijerka Republike Srbije Ana Brnabić istaknula je da je Srbija jako posvećena europskim integracijama, da će u budućnosti raditi na tome te je izrazila nadu da će još nekoliko poglavlja iz Aquia Europske unije biti otrveno do kraja godine. 

Kada su u pitanju regionalne integracije, napomenula je da je povezivanje jedan od ključnih prioriteta za Srbiju, najavivši da ćemo povećanje budžeta za 2019. godinu usmjeriti za nove projekte i nastavak realizacije već postojećih. 

Kao jedan od prioriteta navela je i međusobno prepoznavanje profesionalnih i akademskih kvalifikacija, jer bi razmjena radnika i akademskog osoblja dovela do boljeg povezivanja regije. 

''Nažalost, Srbija je 'vidjela i bolja vremena' u oblasti regionalne suradnje. Umjesto da idemo naprijed i da se fokusiramo na budućnost i ono što zajedno možemo postići, mi nazadujemo '', naglasila je Brnabić, podsjećajući da je Kosovo prekršilo CEFTA sporazum povećavajući carine za deset posto što je nazvala diskriminacijom prema Srbiji. 

Premijer Crne Gore Duško Marković kazao je da ova zemlja ima namjeru da napreduje ka članstvu za vrijeme austrijskog predsjedavanja, a ovaj optimizam baziraju na najnovijem dokumentu EU o vladavini prava koji pokazuje realnu sliku napora koje Crna Gora ulaže u okviru pregovaračkog procesa. 

Premijer Albanije Edi Rama također je izrazio opredijeljenost za regionalnu suradnju, no dodao je da su zemlje suočene sa izazovima u ovoj oblasti, ali je izrazio nadu da će ove nesuglasice biti riješene. 

Zahvalio je kancelaru Kurzu na zadržavanju evropske perspektive na svih šest zemalja zapadnog Balkana, ali i na njegovom jasnom stavu o potrebi liberalizacije viznog režima za državljane Kosova izražavajući nadu da će do toga doći nakon izbora u Europskoj uniji. 

Premijer Kosova Ramush Haradinaj također se osvrnuo na viznu liberalizaciju podsjećajući da su ispunili sve uvjete, tehničke i političke, za liberalizaciju zbog čega je naglasio da je ova zemlja spremna za to te da zna svoju odgovornost u vezi s ovim pitanjem. 

''Što se tiče suradnje s državama susjedima nismo bili jednako tretirani godinama ni od Srbije ni od BiH kada je u pitanju trgovina jer niti jedan kamion niti proizvod s Kosova nije mogao proći kroz Srbiju do bilo koje ekonomije zbog necarinskih barijera'', podvukao je. 

Imaju, dodaje, dobar odnos s Makedonijom, Crnom Gorom i Albanijom zemljama s kojima ne samo da da nemaju carinske nego nemaju ni necarinske barijere te je važnim nazvao poboljšanje odnosa i sa drugim zemljama. 

Potpredsjednik Vlade Makedonije zadužen za ekonomska pitanja Kočo Angjušev podsjetio je da je ova zemlja prevazišla dugogodišnji problem spora s Grčkom oko imena zemlje dodajući da su u posljednjoj fazi rješavanja tog problema. 

Izrazio je nadu da će do kraja siječnja parlament podržati izmjene Ustava, odnosno da će smoći snage za prevazilaženje ovog pitanja jer je to način da Makedonija otvoriti put ka članstvu u Europskoj uniji i NATO savezu. 

Premijeri su zahvalili kancelaru Kurzu na organiziranju susreta, a komesarima Hahnu i Gabrielu na njihovom radu u jačanju i integriranju regije u svim oblastima, kao što je infrastruktura i ekonomija. 

Dužnosnici će prisustvovati i u održavaju Bečkog ekonomskog foruma.