Pravobraniteljstvo BiH podnijelo tužbe zbog solarnih postrojenja u Mostaru

Da je nešto "trulo" u vezi s izgradnjom solara u Hercegovini potvrđuje i činjenica da se u tu priču uključilo Pravobraniteljstvo BiH.

Ova institucija, kao pravni zastupnik države BiH, podnijela je tužbe pred Općinskim sudom u Mostaru protiv Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) i investitora zbog koncesijskih ugovora za postavljanje solarnih postrojenja na području Miljkovića i Međina iznad Mostara.

Slična pravna bitka vodi se i u Stocu, gdje se Pravobraniteljstvo BiH uključilo u slučaj planirane izgradnje megasolara na lokalitetu Komanje brdo. Kako navode iz neformalne grupe građana "Stolački otpor", Pravobraniteljstvo je od gradskih vlasti Stoca zatražilo izjašnjenje o dodjeli zemljišta investitoru i mogućoj nezakonitoj trajnoj promjeni namjene zemljišta, ukoliko je ono u državnom vlasništvu.

Unatoč pokrenutim tužbama, pritužbama MZ Drežnica, građana i lovačkih društava, Gradsko vijeće Mostara je na nedavnoj sjednici dalo suglasnost za nova postrojenja na državnom zemljištu na lokalitetu Jasenjani.

Aktivisti upozoravaju na pravne nepravilnosti

Mario Ćosić, predstavnik neformalne grupe građana "Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru", očekuje tužbe širom HNŽ-a. On naglašava da državnom imovinom može trajno raspolagati isključivo BiH, a ne općine, županije ili entiteti, što je potvrdio i Ustavni sud BiH.

"Najbitnije je da je vlasnik zemljišta poduzeo pravne korake. Mi smo tu nemoćni, mada, orijentirali smo se na pravne bitke, trenutno "obaramo" okolišne dozvole za sva postrojenja. Da ironija bude veća, sve vrijeme se vršio pritisak na nas, spominjalo se "tjeranje vještica", priča kako smo protiv razvoja grada. Ne, mi smo samo protiv pogodovanja tajkunima", izjavio je Ćosić za Avaz.

Podsjeća i na slučaj iz Čapljine, gdje je državna zemlja prenamijenjena, pa prodana, zbog čega se pred Županijskim sudom u Mostaru vodi postupak protiv bivšeg gradonačelnika.

"I u Stocu je isto kao i u Mostaru prenamijenjeno državno zemljište. Na koncu, sve jedinice lokalne samouprave su bile dužne uskladiti svoje prostorne planove s županijskim. Mostar je dva puta mijenjao svoj Plan, a da ga nije uskladio s HNŽ-om. Sve je naopako", zaključuje Ćosić.

Ostaje da se vidi kako će sudski epilog utjecati na realizaciju ovih energetskih projekata i hoće li se Pravobraniteljstvo BiH nastaviti boriti protiv, kako tvrde aktivisti, nezakonitog raspolaganja državnim zemljištem.