Popularnost stranaka: Loše nam je, a izabrali bi iste

Rejting, odnosno raspored stranaka u Federaciji BiH među opredijeljenim glasačima (30 posto ispitanika u FBiH) je u odnosu na isto razdoblje prošle godine blago promijenjen: SDA je i dalje na prvom mjestu s 31 posto podrške, a slijede HDZBiH (21), SDPBiH (14), Demokratska fronta (11), SBBBiH (sedam posto), itd., pokazuje istraživanje koje agencija Ipsos provodi kontinuirano duže vremensko razdoblje, odnosno prema posljednjem valu tog istraživanja provedenog sredinom rujna situacija o pitanju izlaznosti na izbore i pozicije pojedinih stranaka se nije značajno promijenila.

Svaki četvrti šuti

Razlika u odnosu na istio razdoblje prošle godine se odnosi na pad rejtinga Demokratske fronte (18 posto i druga pozicija, rujan 2016.) te porast rejtinga HDZBiH (16 posto u rujnu 2016.).

Navedene pokazatelje treba uzeti s rezervom jer se svaki četvrti ispitanik u Federaciji BiH ne želi izjasniti kome bi dao glas pa je baza (poduzorak) za izračun rejtinga vrlo mala, odnosno statistička pogreška je velika. U Republici Srpskoj među opredijeljenim glasačima (32 posto ispitanika u RS-u) SNSD ima 53 posto podrške, SDS 22, DNS osam, PDP sedam posto, itd.

U odnosu na isto razdoblje 2016. bitna razlika je pad rejtinga NDP-a (s osam na tri posto). Tadašnji rejting je bio vjerojatno pozitivno koreliran s lokalnim izborima i kandidaturi Dragana Čavića u ime ove stranke za gradonačelnika Banja Luke.

Slično kao u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj analizu treba uzeti s rezervom jer se svaki treći ispitanik ne želi izjasniti kome bi dao glas.

U Ipsosu, međutim, kažu da su u proteklih sedam dana nekoliko bosanskohercegovačkih portala i jedan političar na svom Facebook profilu objavili vijest da je agencija Ipsos provela istraživanje o rejtinzima političkih stranaka i kandidata navodeći rezultate istraživanja.

''Činjenica je da niti jedan taj medij nije od agencije Ipsos dobio bilo kakve rezultate istraživanja niti je kontaktirao našu agenciju da provjeri autentičnost istraživanja ako su ih dobili od trećih strana, što je također moguće ako su istraživanje dobili od naših klijenata koji su naručili istraživanje. Istina je da takvo istraživanje ne postoji, da su podaci izmišljeni i da je javnost dovedena u zabludu. Ipsos je radio i radi istraživanja o istoj temi, ali rezultati ne odgovaraju ovome što je objavljeno posljednjih dana. Kao agencija želimo dodatno javnost upoznati o osnovnim principima i zabludama u vezi s istraživanjen, pogotovo predizbornih kako se najčešće nazivaju'', poručuje direktor Julijan Komšić.

Dvosjekli mač

Naglašava da su istraživanja uvijek nečije vlasništvo, uglavnom onoga tko je naručio istraživanje i platio ga agenciji koja se time profesionalno bavi kao što je Ipsos.

''Naravno, i sama agencija može biti vlasnik istraživanja ako provodi istraživanje za svoje interne potrebe ili želi jedno istraživanje prodati na tržištu većem broju klijenata, pa ga u tom slučaju može i javno objaviti. Ukoliko neko objavi rezultate istraživanja ili ih preda trećim licima bez dozvole vlasnika istraživanja krši zakon jer je krađa kazneno djelo. U slučaju kada se istraživanja interpretiraju i objavljuju, nužno je da se objave metodološki detalji istraživanja, a to su: veličina uzorka, metoda prikupljanja podataka i razdoblje prikupljanja podataka, populacija na koju se rezultati istraživanja odnose, odnosno ciljna skupina. Ukoliko nema ovih podataka u pratećem tekstu takvim objavama tj. istraživanjima ne treba vjerovati'', poručuje Komšić.

Za agencije koje se bave istraživanjima (javnog mnijenja, marketinga, medija) predizborna istraživanja su najosjetljivija jer su jedina koja se mogu egzaktno provjeriti na izborima pa često agencije za istraživanje gube ili grade svoj kredibilitet na tim istraživanjima.

U Ipsosu naglašavaju da se može reći da su predizborna istraživanja za agencije dvosjekli mač. Pogrešna tumačenja takvih istraživanja dodatno kompliciraju stvar.Naprimjer, da li je prikaz rejtinga stranaka urađen na cijelom uzorku ili samo nekom njegovom dijelu; da li je taj dio uzorka dovoljno velik da se dobiveni rezultati uopće mogu tumačiti u statističkom smislu, da li je poznat interval standardne pogreška itd. Jedan od ključnih izazova u izračunu rejtinga stranaka je udio neopredijeljenih glasača (ispitanika) i onih koji odbijaju da kažu za koga bi glasovali, pogotovo ukoliko je taj udio veliki. Taj izračun predstavlja i ''know-how'' pojedinih agencija po čemu se one razlikuju.

Zabluda

Jedna od najčešćih zabluda javnog objavljivanja istraživanja rejtinga političkih stranaka i kandidata jeste da objave imaju utjecaj na ponašanje i odluke javnosti, odnosno birača, najčešće u smjeru da će stranke i kandidati na vodećim pozicijama u istraživanjima dobiti još više podrške na izborima. Provedena su mnoga znanstvena istraživanja u vezi s tom temom, ali nije utvrđena ova veza.

''Sudeći po objavama koje se pozivaju na Ipsos, očito u Bosni i Hercegovini imamo medije koje svoj posao ne obavljaju profesionalno jer ne provjeravaju izvore ili su žrtve, odnosno u funkciji spomenute zablude. Ukoliko želimo biti što sigurniji u rezultate istraživanja uputno je da se istraživanja ponavljaju u dužem razdoblju i da se prate trendovi. Dodatno, ono što je važnije od samih rejtinga stranaka i kandidata jeste cijeli niz drugih tema koje je nužno pratiti u istraživanjima da bi se gradili predizborni programi i politike po kojima će politički akteri postati prepoznatljivi biračima u predizbornoj utrci. Istraživanja u tom slučaju postaju alat kojim se smanjuje mogućnost donošenja pogrešnih odluka'', poručuju iz Ipsosa.