Politička kriza jedan od mogućih uzroka sigurnosnih izazova u BiH
''Danas u Bosni i Hercegovini vlada osjećaj duboke političke krize, koja je jedan od mogućih uzroka sigurnosnih izazova u Bosni i Hercegovini'', izjavio je Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
"Kada pogledamo koji su to sigurnosni izazovi, kako politika ima određene implikacije na to stanje sigurnosti pokušao sam to sortirati u neke cjeline, ali gdje god sam pokušavao nešto da zaobiđem, uvijek se tu naiđe na politiku. Politika je sastavni dio našeg života i danas u BiH vlada osjećaj duboke političke krize, možda dosad najteže", rekao je Korajlić kao uvodničar na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99".
Ta kriza, kako je kazao, svakako da utječe na sigurnost u zemlji, ako se uzmu u obzir "napadi na državno Tužiteljstvo, Ustavni sud, sigurnosne službe, na OSA-u, Izborni zakon BiH, vojna neutralnost jednog dijela države".
"Sve su to elementi koji bitno doprinose osjećaju sigurnosti, a prije bih rekao osjećaju nesigurnosti građana u BiH", kazao je Korajlić.
Smatra da su građani BiH zapostavljeni i da se primarno stavlja u fokus politika pojedinih stranaka, odnosno dijelova BiH, zapostavljajući se država BiH.
"Sve to u globalu utječe na jedne ozbiljne sigurnosne izazove koji se nalaze pred nama", dodao je Korajlić.
Prema njegovom mišljenju, akademska zajednica mora dati svoj doprinos kada je u pitanju ova i mnoge druge teme.
"Međutim, imam osjećaj da se vrlo često ne sluša glas akademske zajednice i određenih subjekata koji nisu izravno involvirani u politički sustav BiH. Naravno, to može biti krivica tih istih institucija i pojedinaca koji se nisu dovoljno uključili u rješavanja, ali mislim da se ne čuje dovoljno glas razuma", istaknuo je dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
Korajlić je kazao da ne postoje rješenja koja su nadohvat ruke, jer je svaki problem individualan i mora se riješiti na različite načine, primarno s aspekta znanosti, a onda struke i svega ostalog.
"Izvršna vlast trebala bi tražiti od akademske zajednice rješenje određenih problema. Akademska zajednica treba da da prijedloge, da to praksa proba. Međutim, doći će izbori, doći će nove strukture ili stare, a oni koji dođu odmah 'znaju sve'. Imamo ljude, gradonačelnike, ministre i ostale koji dođu na poziciju, a nemaju osnovnih predznanja oko političkog sustava BiH", istaknuo je Korajlić.
To je luksuz koji, zaključio je Korajlić, Bosna i Hercegovina sebi ne smije dozvoliti.
