Poklon na odlasku

''Inzko, koji se u dvanaest godina provedenih na funkciji visokog predstavnika rijetko isticao u prvi plan i, barem prema pritužbama iz Bosne, ponekad nije bio ni pretjerano prisutan u Sarajevu, nekoliko dana prije kraja mandata još jednom je izvukao navodno najoštrije oružje koje mu je dostupno. Primijenio je "bonske ovlasti"'', piše Frankfurter Allgemeine Zeitung o odluci odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne zakon o zabrani negiranja genocida.

Pročitajte još

Parada licemjerja

Zadatak nasljednika

Kako prenosi Deutsche Welle, u tekstu pod naslovom „Poklon visokog predstavnika na odlasku" FAZ piše da se Inzko ne mora baviti provedbom ovog zakona.

„To će biti zadatak njegovog nasljednika, bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta. Bit će interesantno pratiti kako će Schmidt postupati sa poklonom koji mu na odlasku ostavlja njegov prethodnik", piše FAZ.

Problemom implementacije ovog zakona FAZ se bavi i u komentaru u kojem, između ostalog, piše: „Nema se što reći protiv ove dobre namjere. To da je 1995. godine u Srebrenici, gdje su srpske trupe ubile više od 7000 Bošnjaka, bio genocid je dokazano. Umanjivanje ovog genocida od strane srpskih političara je nepodnošljivo", piše FAZ i nastavlja: „Sada se postavlja pitanje kako će on biti implementiran."

„Suzdržana reakcija američkog veleposlanstva u Sarajevu mogla bi biti pokazatelj da se ovo pitanje postavlja i u Washingtonu. O Inzkovom dekretu se samo kaže da je to "polazna točka" za "konkretnu raspravu" o "praktičnoj provedbi". Britanska i njemačka veleposlanstva su djelomice poslala poruke s istim riječima, naravno ne bez savjetovanja sa svojim glavnim gradovima", piše FAZ.

Pisanje izvještaja

„Da li će bosanski zakon o negiranju genocida moći biti proveden i da li će doprinijeti pomirenju ili će prije zaoštriti frontove je u svakom slučaju otvoreno pitanja", zaključuje FAZ.

„Tijekom svog dvanaestogodišnjeg mandata na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, činilo se da austrijski diplomat Valentin Inzko svoj glavni zadatak vidi u pisanju izvještaja u redovitim intervalima u kojima je izražavao duboku zabrinutost zbog situacije na Balkanu – i onda je sve ostajalo na tome", piše Neue Zuercher Zeitung o Inzkovoj odluci da nametne zakon o zabrani negiranja genocida.

„Cijeli tekst je neutralno fomurliran. Ipak on je primarno u vezi sa stalnim odbijanjem najmoćnijeg srpskog političara u BiH, Milorada Dodika, da masakr u Srebrenici prizna kao genocid", piše NZZ.

„U srpnju 1995. u roku od nekoliko dana srpske snage su ubile gotovo sve muškarce Bošnjake u ovom istočnobosanskom gradu. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je već 2001. godine presudio da je riječ o genocidu. Ipak, njegova kvalifikacija je i dalje političko pitanje", piše NZZ.

Problematičan ured

List navodi da je u BiH u prošlosti stalno bilo pokušaja da se negiranje genocida proglasi kažnjivim, ali da su svi oni propali između ostalog zbog Dodikovog protivljenja.

„Kritika zbog nedostatka demokratske legitimnosti Inzkove odluke ipak ima određeno opravdanje", ocjenjuje NZZ.

„Ured visokog predstavnika, stranog diplomate, koji nije izabran na izborima, koji bdije nad demokratskim razvojem zemlje, je problematičan. Uz srpsku i hrvatsku stranu, koje odavno kritiziraju ured, dva i pol desetljeća nakon Daytona, i bošnjački političari dovode u pitanje razlog njegovog postojanja", piše NZZ.