Plenković s kolegama iz EU razgovarao o BiH, oglasio se i Macron

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da je na samitu EU-a upoznao svoje kolege iz drugih članica sa stanjem u Bosni i Hercegovini i najavio da će ta zemlja biti posebna tema na jednom od budućih samita, najvjerojatnije u prvoj polovici sljedeće godine.

Plenković je rekao da je u okviru rasprave o vanjskopolitičkim temama upoznao svoje kolege sa svojim nedavnim posjetom Bosni i Hercegovini, utiscima o političkom stanju te o ključnim točkama u u posljednja tri desetljeća vezano uz tu zemlju od 90-tih godina, Washingtonskog i Daytonskog sporazuuma, presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, aktualnim naporima za ispunjavanje kriterija EU-a i o pitanju izborne reforme kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda, prenosi Hina. 

Politička situacija

"Mislim da sam naišao na veliko razumijevanje s tom analizom, budući da je bitno da se na ovoj najvišoj razini osvijeste nijanse i vrlo kompleksna politička situacija u BiH i na tome tragu ćemo nastaviti i sljedeće godine za vrijeme francuskog predsjedanja", rekao je Plenković nakon završetka samita EU-a.

Pročitajte još

FOTO | Plenković u Mostaru: Poruka je jasna

Dodao je da je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozitivno reagirao na njegovo izlaganje i da je najavio da će se i francusko predsjedanje baviti temom jugoistoka Europe.

Također je rekao da je od predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela zatražio da na jednom do budućih samita, najvjerojatnije za vrijeme francuskog predsjedanja u prvoj polovici sljedeće godine, kao posebna tema bude Bosna i Hercegovina.

Upozorenje

Čelnici EU-a poslali su sa svoga samita upozorenje Rusiji da bi svaka daljnja agresija na Ukrajinu imala za nju ozbiljne posljedice i ozbiljne troškove.

Pozvali su Rusiju da smanji napetosti prouzrokovane gomilanjem vojske na ukrajinskim granicama te istaknuli punu potporu ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Čelnici EU-a također su osudili bjeloruski režim za iskorištavanje migranata i stvaranje humanitarne krize na istočnim granicama Unije.

U zaključcima o vanjskim aspektima migracije, čelnici su također ponovili svoju osudu pokušaja trećih zemalja da instrumentaliziraju migrante u političke svrhe i naglasili potrebu za razvojem alata za rješavanje pitanja instrumentalizacije migracija.