Plenković: Mi znamo što je BiH i tko je počeo rat, ostali to ne razumiju lagano

Mnogi u Europskoj uniji pokazuju fundamentalno nerazumijevanje ustrojstva Bosne i Hercegovine, stoga je potrebno o tome raspravljati na najvišoj političkoj razini, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković.

Problem nerazumijevanja

Na Plenkovićevu inicijativu, šefovi država ili vlada, koji su se okupili na dvodnevnom samitu u Bruxellesu razgovarat će o Bosni i Hercegovini.

U ponedjeljak su ministri vanjskih poslova i ministri obrane država članica EU-a na zajedničkom sastanku usvojili Strateški kompas u kojem se na inzistiranje Hrvatske, izričito spomenuta konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini. Taj dokument potvrdit će šefovi država ili vlada na ovom samitu.

Nizozemska, koja je također glasala za taj tekst jer je za njegovo usvajanje bila potrebna suglasnost svih članica, nakon sastanka je dala zasebnu izjavu u kojoj je izrazila žaljenje što je u tekst Strateškog kompasa EU-a uvrštena konstitutivnost naroda u BiH, što je po njoj diskriminatorni koncept.

Nakon toga je posebni izaslanik njemačke vlade Manuel Sarrazin objavio da je i Njemačka službeno podržala nizozemsku izjavu.

''To je fundamentalni problem nerazumijevanja Bosne i Hercegovine'', rekao je Plenković, dodajući da se on s tim već godinama susreće.

''Mi znamo što je BiH, što se događalo 90-tih, tko je kriv za rat, kako su nastali Washingtonski i Daytonski sporazumi, što je ustav BiH. Neki drugi koji su dalje od BiH, obrazovani i formirani na konceptu jedan čovjek-jedan glas i sve što odudara od toga građanskog koncepta nije nešto što lagano razumiju'', rekao je Plenković.

Jednakost konstitutivnih naroda

Dodao je da Hrvatska uspjela u tako važan dokument ubaciti da se izrijekom spomene jednakost konstitutivnih naroda, a ne posredno kao na samitu NATO-a prošle godine kada je samo spomenut Daytonski sporazum.

''Ovdje u ovom dokumentu izrijekom piše jednakost konstitutivnih naroda. To je važna poruka osobito sada kada se ulazi u završnu fazu pokušaja da se dogovori promjena izbornog zakona u BiH. Zato ću večeras objasniti u svom izlaganju cijeli kontekst onima koje se ne bave Bosnom i Hercegovinom, a takvih je 95 posto koji se malo ili jak rijetko time bave'', kazao je Plenković.

Istaknuo je da očekuje sadržajnu raspravu kako bi se vidjelo što se može napraviti jer nikome nije u interesu nefunkcionalna Bosna i Hercegovina, a bude li se išlo na izbore po sadašnjem izbornom zakonu ponovit će se sadašnja situacija nefunkcionalne države u sljedećih nekoliko godina.

O Srbiji

Govoreći o Srbiji, Plenković je rekao da je jako teško sjediti na dvije stolice i da postoje situacije ''kada si ili na pravoj strani povijesti ili nešto petljaš''.

''Ako si se odlučio za EU onda nikako ne možeš biti na dvije stolice, onda moraš poštivati europske vrijednosti'', rekao je Plenković komentirajući odbijanje Srbije da uvede sankcije prema Rusiji iako je zemlja kandidatkinja koja pregovora o članstvu u EU-u.

Glavna tema samita je rat u Ukrajini i pitanje jačanja sankcija protiv Rusije kako bi je se natjeralo da zaustavi agresiju na susjednu zemlju. Dio članica, uglavnom one na istoku EU-a, smatra da je potrebno pojačati sankcije i proširiti ih na uvoz energije iz Rusije, dok drugi dio, pogotovo Njemačka ističu da bi im to nanijelo goleme štete.

Plenković je rekao da je Hrvatska izgradnjom plutajućeg LNG terminala na Krku gotovo u potpunosti uklonila svoju ovisnost u ruskom plinu.

''Mi smo s tim strateški ojačali svoj položaj i da nema terminala na Krku bili bismo u situaciji gotovo potpune ovisnosti. Sada radimo na analizama kako povećati kapacitet postojećeg LNG terminala'', rekao je Plenković.