Plenković Europi: BiH treba sidro i pravičan izborni zakon
"Radi se o državi specifičnog unutarnjeg uređenja sastavljenog od tri konstitutivna naroda: Hrvata, Bošnjaka i Srba, u kojoj njihova potpuna ravnopravnost, zajedno s drugima, treba biti temelj budućnosti", izjavio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u svom govoru pred zastupnicima Europskog parlamenta.
Hrvatski je premijer održao je govor o budućnosti Europe na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta (EP) u Strasbourgu u kojem se, između ostalog, osvrnuo na pitanje proširenja na jugoistok Europe.
Poseban je naglasak pritom stavio na Bosnu i Hercegovinu poručivši kako BiH, isto kao i Hrvatska, iza sebe ima težak put, prenosi N1.
"Samo ako se čvrsto usidri u europske vrijednosti, Bosna i Hercegovina može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost. To također želi značajan dio njezinih građana i to na temelju pravičnog izbornog zakonodavstva", poručio je hrvatski premijer.
Plenković je ustvrdio kako u jugoistočnom i južnom dijelu Europe pred Unijom stoje veliki sigurnosni i politički izazovi s kojima se treba suočiti.
Istaknuo je kako je cilj Hrvatske ući u Schengen, a pritom je na tom putu podržao Rumunjsku i Bugarsku.
Plenković se osvrnuo i na Brexit te sa žaljenjem ustvrdio kako je referendum u Velikoj Britaniji doveo do njezinog odlaska iz Unije.
Osvrnuo se i na brojne aspekte Europske unije, istaknuvši kako je riječ o mirovnom projektu te pritom izrazio svoju podršku njezinom održanju, ali i proširenju na, kako je rekao, šest Hrvatskoj susjednih zemalja i na Tursku.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker upozorio je balkanske zemlje koje se nadaju pridruženju EU da nijedna od njih neće biti pozvana u članstvo dok ne riješi sve granične sporove sa svojim susjedima.
Juncker je u utorak poručio europskim zastupnicima da "ti problemi moraju biti riješeni prije pristupa, ili neće biti novih pristupa".
Njegovo upozorenje uslijedilo je nakon obraćanja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Europskom parlamentu.
Hrvatska i Slovenija - obje članice EU - uvučene su u pogranični spor koji proističe iz raspada bivše Jugoslavije u 1990-im. Među brojnim točkama njihovog sporenja je neslaganje oko međunarodne presude koja omogućuje Sloveniji neometan pristup Jadranskom moru.
Juncker je predložio da bi se Srbija i Crna Gora mogle pridružiti bloku do 2025. godine ukoliko ispune sve uvjete za članstvo, prenosi Associated Press.
