Regija neće u EU nego samo za europski stol

Dvanaest država EU želi da šest zemalja Zapadnog Balkana prisustvuje sastancima na kojima se određuje politika Unije i prije nego što postanu članice europskog bloka, navodi se u dokumentu koji je Reuters dobio na uvid.

Austrija, Češka, Estonija, Mađarska, Irska, Italija, Litva, Letonija, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka predlažu da se ubuduće održava godišnji sastanak a liderima Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, piše u dokumentu.

U prijedlogu u 12 točaka, koji je predan Europskoj komisiji krajem siječnja, države EU navode da ministri vlada s Balkana trebaju sudjelovati u najvažnijim sastancima EU kada je riječ o životnoj sredini, zdravlju, prometu i vanjskoj politici.

To bi bio korak dalje u odnosu na ad-hoc sastanke i ministarske susrete za doručkom koje EU nudi partnerima koji nisu članovi.

"Ove mjere ne koštaju ništa, a imale bi ogroman politički utjecaj i bile bi instrumentalne u poboljšanju ugleda EU u toj regiji", navodi se u prijedlogu, u kojem su dužnosnici EU pozvani da češće obilaze Balkan.

Ukidanje roaminga za mobilne telefone za 18 milijuna stanovnika balkanskih država također treba razmotriti, piše u dokumentu.

EU je u najnovijoj verziji strategije o Zapadnom Balkanu, koju će objaviti sutra, predvidjela i postizanje sveobuhvatnog i pravnoobvezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine do kraja 2019. godine.

U strategiji je navedeno da ne može postojati trajna stabilnost u regiji bez efektivne i sveobuhvatne normalizacije odnosa Beograda i Prištine, putem dijaloga koji pomaže EU, prenosi pak Radio Slobodna Europa, koji je imao uvid u tekst dokumenta koji će zvanično biti predstavljena sutra na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

"Sveobuhvatni i pravnoobvezujući sporazum o normalizaciji je hitan i ključan kako bi i Srbija i Kosovo napredovali na europskom putu", navodi se u tekstu strategije.

U strategiji Europske komisije, Crna Gora i Srbija se identificiraju kao lideri u regiji i predviđa se da će biti primljeni u EU do kraja 2025. godine, s time što bi pristupni pregovori bili završeni 2023. godine.

Iste godine, kada lideri u regiji zaključuju pregovore, predviđa se početak procesa s BiH, dok bi Albanija i Makedonija trebale otpočeti pristupne pregovore 2019. godine.

EU je pooštrila jezik u poglavlju vladavine prava, pa se u tekstu strategije jasno upozorava da će zemlje regije postati članice Unije, ali ne u stanju u kojem su danas.

U strategiji se navodi da je politička elita u zemljama regije "povezana s kriminalnim strukturama"