Pettigrew: Neaktivnost visokog predstavnika predstavlja sudioništvo u kršenju ljudskih prava

''Potrebne su hitne mjere na osiguranju ljudskog prava na memorijalizaciju, podrške demokratskim reformama i obrane vladavine prava u BiH, što su obećanja koja proizilaze iz Rezolucije o genocidu u Srebrenici, usvojene prije godinu dana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda'', izjavio je u razgovoru za Fenu profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom sveučilištu Južni Connecticut i član Savjetodavnog odbora Programa za studije genocida sveučilišta Yale David Pettigrew.

Ističe da je Rezolucija kojom se 11. srpanj proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine povijesna i da je na globalnom nivou potvrdila istinu o genocidu u Srebrenici i odala počast nedužnim žrtvama.

Usvojena je, naglašava Pettigrew, zahvaljujući diplomatskim naporima ambasadora BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžije i njegovog tima, a osudila je negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje osuđenih ratnih zločinaca

Kako napominje, civilno društvo i drugi se ovom rezolucijom potiču da obilježavaju međunarodni dan odgovarajućim obrazovnim programima i aktivnostima u cilju podizanja javne svijesti. Memorijalni centar Srebrenica i dalje je međunarodno priznati centar za takve obrazovne programe i komemorativne izložbe i aktivnosti, uključujući ključno prikupljanje i arhiviranje ličnih svjedočanstava preživjelih iz Srebrenice iz cijelog svijeta kako se njihove priče nikada ne bi zaboravile i kako bi educirale buduće generacije.

''Iako je Rezolucija Generalne skupštine UN-a bila izuzetno značajno postignuće, za međunarodnu zajednicu trebalo bi biti najveća sramota što je Republika Srpska zabranila postavljanje spomenika na brojnim mjestima gdje su počinjeni zločini koji su dio genocida u Srebrenici. Ta mjesta uključuju, ali nisu ograničena na, skladište Kravica, branu Petkovci, farmu Branjevo i dom kulture Pilica'', kaže profesor Pettigrew.

Spomenici su, podsjetio je, zabranjeni i na lokacijama u entitetu RS gdje su žene bile izložene seksualnom nasilju, uključujući Sportsku dvoranu Partizan u Foči i hotel Vilina Vlas u Višegradu. Ovo predstavlja teško kršenje ljudskih prava koje, smatra Pettigrew, Ured visokog predstavnika (OHR) mora odlučno riješiti putem sveobuhvatne upotrebe bonskih ovlasti, kako bi se uspostavila zaštićena nacionalna memorijalna mjesta slična Memorijalnom centru Srebrenica.

''U ovom trenutku, nakon brojnih apela preživjelih, neaktivnost visokog predstavnika predstavlja sudioništvo u kršenju ljudskih prava'', stav je Pettigrewa.

Sa svoje strane, kako navodi, Srbija i Republika Srpska su bile prilično aktivne u svom odgovoru na usvajanje Rezolucije UN-a, eskalirajući poricanje genocida, govor mržnje i prijetnje secesijom. Srbija i RS su odgovorile na Rezoluciju UN-a svojom "Deklaracijom Svesrpskog sabora" koja predstavlja prijetnju regionalnom miru jer predlaže program kulturnog, ekonomskog i političkog separatizma.

''Deklaracija naglašava zaseban integritet entiteta RS i podržava nastavak proslave Dana RS 10. siječnja, što je ocijenjeno kao neustavno. Deklaracija se protivi članstvu u NATO-u, a Milorad Dodik i Aleksandar Vučić su nastavili održavati diplomatske odnose sa Vladimirom Putinom'', ocijenio je Pettigrew.

Upozorava kako se može reći da RS danas postoji u stanju de facto secesije. Nakon nedavne presude i izricanja kazne, Dodik je potpisao uredbu kojom se proglašava neprimjenjivost zakona i zabrana aktivnosti Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Državnog suda i tužiteljstva i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH u RS.

Također, upozorava Pettigrew, Narodna skupština RS usvojila je nacrt zakona o novom, separatističkom ustavu kojim se ponovo uvodi Vojska RS, a naknadni pokušaji da se Dodik pritvori neslavno su propali. Pobunjeničke akcije Dodika i NSRS drže građane i državu BiH kao taoce, dodao je.

''Kako bi ispunili obećanje iz Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, OHR i međunarodna zajednica moraju poduzeti odlučne mjere u podršci ljudskom pravu na komemoraciju i obilježavanje. Nadalje, moraju se suprotstaviti naporima u Srbiji i RS da destabiliziraju regiju i spriječe napredak BiH ka članstvu u EU i NATO-u. Također, moraju poduzeti mjere za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava kako bi se olakšala ustavna reforma u BiH koja bi podržala demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava. Ove mjere moraju se poduzeti odmah kako bi se ispunilo obećanje iz Rezolucije UN-a i spriječilo ponavljanje zločina. Još jednom, trenutačna neaktivnost predstavlja sudioništvo u projektu koji potkopava državu i uskraćuje građanima BiH mogućnost budućnosti'', zaključuje za Fenu profesor Pettigrew.

Prošle godine na današnji dan Generalna skupština UN-a usvojila je odluku, izglasavši Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. S 84 glasa za, 19 protiv i 68 suzdržanih, usvojena je rezolucija prema kojoj će se 11. srpanj obilježavati kao Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.