Oglasila se i Trojka o presudi - Diskriminirani su svi koji nisu Hrvati, Bošnjaci i Srbi

Presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine predstavlja važnu polazišnu osnovu za svake buduće razgovore o reformama u Bosni i Hercegovini koje su, kako je sam sud potvrdio u više predmeta, nužne, navodi se u zajedničkom priopćenju SDP-a BiH, Naroda i pravde i Naše stranke.

U priopćenju Trojke navodi se kako je ovo jedna u nizu presuda gdje je jasno naznačeno da je postojeća ustavno-pravna struktura diskriminirajuća.

Diskriminirani su svi koji nisu Hrvati, Bošnjaci i Srbi

''Kao i u ranijim presudama, Europski sud za ljudska prava jasno poručuje da su diskriminirani svi građani Bosne i Hercegovine koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, ali da su diskriminirani i Bošnjaci i Hrvati koji žive u entitetu Republika Srpska ili pak Srbi koji žive u entitetu Federacija BiH. Posljednja presuda potvrđuje obvezu Bosne i Hercegovine da uskladi svoje zakonodavstvo i otkloni diskriminaciju postoji još od 2002. godine. Ista diskriminacija i iste obveze države ponovljene su u više presuda samog Europskog suda za ljudska prava u proteklih 20 godina. Ključna poruka i ove presude jeste da svaki oblik diskriminacije mora biti otklonjen'', stoji u priopćenju SDP-a BiH, Naroda i pravde i Naše stranke.

Pročitajte još

Kovačević tvrdi da je pobijedilo građansko predstavljanje u institucijama

Dalje iz Trojke navode kako je Europski sud za ljudska prava jasno prepoznao da je ustavno-pravna struktura BiH posljedica genocida i agresije.

Država diskriminira građane

''Sud uviđa da je ovakav ustavno-pravni aranžman dogovoren još u Daytonskom sporazumu i da je tada vjerojatno imao svoje opravdanje. Ključna, pak, poruka jeste da je nužno napraviti iskorak u odnosu na početna rješenja kojim bi se otklonila diskriminacija. Ni sam sud ne negira važnost etničkih identiteta, ali je jasno da oni ne mogu biti isključivi identiteti kojima je podređeno sve drugo. U ovom trenutku jasno je da s ovakvim diskriminacijskim sustavom Bosna i Hercegovina ne može napraviti odlučujuće korake ka članstvu u Europskom uniji. Štoviše, naša država ostaje jedina država u Europi koja diskriminira vlastite građane na osnovu njihovog etničkog porijekla ili mjesta gdje žive. To je nedopustivo'', dodaje se u priopćenju.

Ključno je pitanje implementacije, ne samo ove presude, već i svih drugih presuda Europskog suda za ljudska prava i samog Ustavnog suda BiH.

Odbacujemo populizam

''U posljednjih 20 godina svjedočili smo mnogim povijesnim presudama koje su ostale mrtvo slovo na papiru. To je odgovornost kako domaćih aktera, tako i same međunarodne zajednice, posebno Europske unije koja je prema ovom pitanju imala ambivalentan stav. Jasno uvažavajući važnost etničkih identiteta, što ne negira ni sam sud, moramo iznaći rješenja koja će otkloniti svaki oblik diskriminacije i urediti Bosnu i Hercegovinu kao modernu državu koja će garantirati poštovanje prava svih građana. Vjerujemo da u ovoj presudi i drugim presudama imamo jasan put kako do tog cilja stići. To je odgovoran i dugotrajan proces kojem smo potpuno posvećeni. Na tom putu odbacujemo svaki populizam i nerealna obećanja. Dio političkih elita koje u potpunosti odbacuju ovu presudu i bilo kakav iskorak ka moderno uređenoj državi jasno rade protiv vlastitih građana ili ako vole više protiv pripadnika svog naroda jer je sud jasno rekao da su diskriminirani i Srbi i Hrvati i Bošnjaci i ostali koji ne dijele ove etničke identitete'', stoji na kraju priopćenja.

Pročitajte još

Reakcije na presudu iz Strasbourga: Kovačević malo Srbin, malo Hrvat, malo Bosanac…

Ranije je reagirao i Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, koji je primio je k znanju presudu Europskoga suda za ljudska prava u predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine''.

Radikalna politička agenda

U HNS-ovom priopćenju za javnost koje je ranije objavljeno navodi se kako je podnositelj zahtjeva ''dugogodišnji unitaristički aktivist i savjetnik drugoga bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, uzurpatora pozicije hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine'', te se dodaje kako je Kovačević i sam priznao ''da njemu i drugim političkim aktivistima nisu u interesu zaštita i promocija ljudskih prava, nego je njihov konačan cilj ukinuti konstitutivnost naroda i nametnuti unitaristički politički sustav''.

''Cilj te radikalne političke agende je postići poredak u kojemu će Bošnjaci, s obzirom da su najbrojniji konstitutivan narod, vladati u unitarnoj državi i nametati svoje predstavnike Hrvatima i svima drugima'', smatraju u HNS-u. 

Oštre reakcije

Naime, detalje presude ESLJP-a po prizivu Slavena Kovačevića, savjetnika hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, najprije je objavio portal Istraga.ba, ali se nije pozvao ni na jedan službeni izvor.

To je isprovociralo oštra reagiranja srpskih političara, bošnjački su u najvećem dijelu pozdravili njezin navodni sadržaj, a hrvatski pak da će još snažnije zagovarati ulogu konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva BiH biraju se na teritoriju Federacije BiH, čiji parlament bira bošnjačke i hrvatske delegate u Dom naroda BiH.

ESLJP je zaključio da je pravo Kovačevića ugroženo jer on kao Srbin iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, niti kao Srbin iz Federacije BiH može biti zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. To praktično znači da bi, kad su u pitanju te dvije izborne razine, BiH trebala biti jedna izborna jedinica.