Objavljena Deklaracija DP-a: Traže zasebnu izbornu jedinicu za Hrvate u BiH, spominju i radikalnija rješenja

Deklaracijom o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini koju je objavio Domovinski pokret, od Republike Hrvatske traži se snažniji i službeni angažman u zaštiti Hrvata u BiH, uz pozivanje na obveze koje, kako se navodi, proizlaze iz Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.

U dokumentu se ističe kako je Hrvatska, kao potpisnica i jamac tih sporazuma, dužna službeno stati u zaštitu Hrvata u BiH, osobito zbog, kako se tvrdi, dugogodišnjih političkih procesa koji idu na štetu hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda.

Autori deklaracije navode kako Hrvati u BiH nisu pristali na model u kojem bi im drugi narod birao političke predstavnike, posebno člana Predsjedništva BiH. U tom kontekstu upozoravaju na, kako navode, višekratno nametanje "lažnog hrvatskog predstavnika" te na pokušaje pretvaranja Federacije BiH u "bošnjački entitet".

Kako stoji u deklaraciji, Hrvati u BiH su, isključivo na zahtjev tadašnjeg političkog vodstva Republike Hrvatske i uz dane im garancije od strane RH, pristali na uklapanje svoga, hrvatskog entiteta – Herceg- Bosne – u Federaciju BiH, te isključivo pod uvjetom da Federacija BiH uđe u konfederativne odnose s RH, koji su Daytonskim sporazumom preimenovani u "posebne odnose". 

Autori ističu kako ni Washingtonski ni Daytonski sporazum, prema njihovu tumačenju, nisu predvidjeli Bosnu i Hercegovinu kao građansku državu u kojoj bi brojniji narod mogao birati političke predstavnike Hrvatima u Federaciji BiH. 

Traži se hrvatska izborna jedinica

Središnji zahtjev deklaracije je hitno ustrojavanje hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH. Prema dokumentu, takvo rješenje bilo bi izvedivo, očuvalo bi Federaciju BiH i omogućilo legitimno političko predstavljanje Hrvata.

Takvo je rješenje jednostavno izvedivo, čuva opstanak Federacije BiH i štiti prava Hrvata omogućujući izbor legitimnih hrvatskih predstavnika. 

U deklaraciji se posebno naglašava kako hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH ne bi morala biti u teritorijalnom kontinuitetu. Time se, kako se navodi, želi izbjeći podjele među Hrvatima iz različitih dijelova BiH i spriječiti daljnje osporavanje tog prijedloga.

Autori smatraju kako hrvatska izborna jedinica ne bi trebala smetati nikome osim onima koji žele zadržati postojeći izborni model po kojem, kako tvrde, brojniji narod može Hrvatima birati predstavnike.

Spominje se i mogućnost radikalnijih rješenja

  "Ali ako netko i dalje misli da je nastavak majorizacije Hrvata u BiH politika koja bi se trebala nastaviti i da bismo svi mi to i nadalje dopustili – šaljemo jasnu poruku svima takvima:posljednji je čas da se izbjegnu radikalna rješenja!", stoji u deklaraciji. 

U deklaraciji se poručuje kako bi, ako prijedlog o hrvatskoj izbornoj jedinici ne bude prihvaćen ili ako se kroz dijalog ne pronađe drugo trajno rješenje prihvatljivo Hrvatima, hrvatska strana imala pravo tražiti povratak na stanje prije Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.

Autori pritom navode kako bi to značilo ponovno otvaranje pitanja Herceg-Bosne, odnosno njezin povratak kao hrvatske političke jedinice unutar Bosne i Hercegovine, za što najavljuju punu potporu.

Deklaracija podsjeća i na ranije mirovne planove za BiH, posebno Stoltenbergov plan, koji je predviđao Bosnu i Hercegovinu kao zajednicu triju nacionalnih republika. Autori naglašavaju kako, prema njihovu tumačenju, nijedan od tih planova nije bio temeljen na građanskom modelu, nego na načelu triju konstitutivnih naroda.

Hrvati ne ugrožavaju zajedničku državu

U deklaraciji se ističe kako, prema stajalištu njezinih autora, Hrvati u BiH ne ugrožavaju zajedničku državu, nego da to čine oni koji, kako navode, suprotno Washingtonskom i Daytonskom sporazumu pokušavaju Federaciju BiH pretvoriti u “bošnjački entitet”.

Autori posebno upozoravaju na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tvrdeći da je Hrvatima četiri puta zaredom, tijekom 16 godina, nametnut nelegitiman predstavnik. Smatraju kako bi model “jedan čovjek – jedan glas” u Federaciji BiH, bez posebne hrvatske izborne jedinice, i ubuduće omogućavao da brojniji narod bira političke predstavnike Hrvatima.

U tekstu se navodi i kako je dosadašnji hrvatski član Predsjedništva, kojega autori smatraju nelegitimnim, djelovao protiv hrvatskih nacionalnih interesa, među ostalim i u slučaju Pelješkog mosta, te da nikada nije posjetio mjesta u BiH s hrvatskom većinom.

Zbog svega toga deklaracijom se poziva predsjednika Hrvatskog sabora da na prvo sljedeće zasjedanje po hitnom postupku uvrsti raspravu o zaštiti i legitimnom predstavljanju Hrvata u BiH. Nakon rasprave, od Sabora se traži donošenje obvezujuće deklaracije ili rezolucije s ciljem sustavnog rješenja hrvatskog pitanja u BiH.

Također se poziva predsjednika Republike Hrvatske da službeno postupi u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim obvezama.

Poziv institucijama, Crkvi i hrvatskoj javnosti

Deklaracija poziva hrvatske političke stranke u BiH, nacionalne institucije, Hrvatsku biskupsku konferenciju, Crkvu u Hrvata, HAZU, HAZU BiH, Maticu hrvatsku, Svjetski hrvatski kongres te kulturne i identitetske udruge da se uključe u traženje dugoročnog rješenja.

U dokumentu se ističe kako Hrvati u BiH, kao konstitutivan narod, moraju imati pravo birati svoje legitimne predstavnike, jednako kao što to pravo imaju i druga dva konstitutivna naroda.

“Sada je krajnji čas da se ‘hrvatsko pitanje’ u BiH riješi”, zaključuje se u deklaraciji, uz poziv Hrvatima u BiH, Hrvatskoj i dijaspori na zajedništvo oko, kako se navodi, vitalnog hrvatskog nacionalnog interesa.

Domovinski pokret izvijestio je kako su danas održali prvi sastanak s predstavnicima HDZ-a na kojem su raspravljali o DP-ovom prijedlogu saborske Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH.