Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa BiH u prvoj godini postojanja nije sankcionirala nijednog dužnosnika, iako desetine prijava protiv nekih od ključnih bh dužnosnika čekaju na rješavanje, objavio je Transparency International.
Povjerenstvo, koje je uspostavljeno novim Zakonom o sukobu interesa s radom je počelo u studenom 2024. godine i do danas nije izreklo nijednu sankciju zbog već ustaljenih političkih opstrukcija i neusvajanja podzakonskih akata.
Dok prijave Transparency Internationala protiv Milorada Dodika, Nermina Nikšića, Sevlida Hurtića i brojnih drugih dužnosnika čekaju na rješavanje, povjerenstvo protivno Zakonu nastoji zabraniti javnosti prisustvo sjednicama, navodi Transparency.
Vlasti su usvajanje Zakona o sprečavanju sukoba interesa na razini institucija BiH u ožujku 2024. godine predstavile kao veliki uspjeh u procesu EU integracija, nakon koje je uslijedila podrška za otvaranje pregovora o članstvu.
S druge strane, TI BiH i druge organizacije civilnog društva glasno su upozoravali, na netransparentan proces usvajanja ovog zakona, različite verzije koje su se pojavljivale pred Vijećem ministara, kao i nedostatke u samom zakonu.
Usprkos određenim poboljšanima, TI BiH je smatrao da predviđeni model rada Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, kao hibridnog tijela čiji članovi imaju fluidan status, može dovesti do opstrukcija u njenom radu i neefikasnosti u provođenju postupaka i odlučivanju. Druge zamjerke odnosile su se na način provjere imovinskih kartona, te odlučivanje o sankcijama koje se odnose na razrješenje s dužnosti.
I nakon spornih imenovanja članova Povjerenstva, uslijedile su dalje opstrukcije u vidu neusvajanja podzakonskih akata potrebnih za njen dalji rad. Sam proces imenovanja dodatno je kompromitiran činjenicom da su i pojedini članovi Komisije sami u potencijalnom sukobu interesa. Tako je za člana i prvog predsjedavajućeg Povjerenstva imenovan Dejan Ružić, koji je istovremeno bio kandidat na natječaju i tajnik povjerenstva koje je provodilo natječajnu proceduru, čime je dovedena u pitanje nepristranost cijelog postupka.
Još jedan imenovani član i trenutni predsjedavajući, Dženan Šečerbajtarević, zaposlen je kao policijski službenik u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, iako Zakon o policijskim službenicima BiH izričito zabranjuje obavljanje bilo kakve javne funkcije uz tu dužnost. TI BIH je ove slučajeve prijavio nadležnim organima, ali se većina njih proglasila nenadležnim. Takav početak mandata Povjerenstva samo je dodatno produbio sumnje u njenu nepristranost i kredibilitet, dok se u međuvremenu ne privođenjem zakona dok se u međuvremenu ne privođenjem zakona javnim funkcionerima omogućava i direktno podržava obnašanje nespojivih funkcija, nedopušteno zapošljavanje bliskih srodnika u javnom sektoru i protuzakonito namještanje tendera bliskim firmama.
Transparency navodi da odgoda primjene Zakona očito odgovara svima: Povjerenstvu koje je tromim djelovanjem doprinijelo kršenju roka za izradu pravilnika bez kojih ne može raditi; Ministarstvu pravde BiH koje mjesecima nije osiguralo Povjerenstvu pečat, često korišten kao opravdanje za izostanak rezultata u radu; APIK-u koji ne provodi svoje zakonske obveze i ne pruža Povjerenstvu tehničku podršku za rad; a ni parlamentarcima koji bi trebali aktivno vršiti nadzor, a umjesto toga biraju tihu podršku neprovođenju. Sve ovo dovodi do potpune neefikasnosti rada Povjerenstva, koje ni nakon godinu dana nije uspostavilo osnovne uvjete za primjenu zakona.
Činjenica da je prva od pet godina mandata Povjerenstva protraćena bez sankcija za sukob interesa šalje opasan signal u kom pravcu bi moglo ići tumačenje zakona i uspostavljanje pravila i prakse. Posebno je zabrinjavajuće ignoriranje preporuka međunarodnog eksperta koji je na zahtjev Povjerenstva izradio analizu nacrta pravilnika, čime se pravni okvir mogao unaprijediti.
Povjerenstvo je u međuvremenu donosilo neobavezujuća mišljenja na upit javnih dužnosnika, bez dodatnih provjera, te proizvoljno tumačeći državni i zakone koji reguliraju sukob interesa na nižim razinama vlasti. Tako je Povjerenstvo raspravljalo o poklonjenom pištolju bivšem ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću, dok prijave sukoba interesa visokopozicioniranih javnih dužnosnika čekaju na pokretanje postupka.
Zatvaranje za javnost
Dodatni problem predstavlja i nastojanje Povjerenstva da svoj rad učini još netransparentnijim.
''Na posljednjoj sjednici u listopadu članovi su raspravljali o mogućnosti zatvaranja sjednica za javnost, pozivajući se na Poslovnik o radu koji nije dostupan javnosti. Time se direktno krši odredba Zakona koja jasno propisuje da su postupci pred Povjerenstvom javni, osim glasanja i situacija kada je drugačije određeno zakonom. U trenutku kada Povjerenstvo ne objavljuje dnevne redove, materijale sjednica, niti naknadno odluke i mišljenja, prisustvo sjednicama je jedini preostali oblik javnog nadzora nad njenim radom. Pokušaj da se i taj minimum transparentnosti ukine dodatno podriva povjerenje javnosti i otvara prostor za arbitrarnost u odlučivanju. Umjesto da gradi integritet i povjerenje, Povjerenstvo nastavlja institucionalnu praksu zatvorenosti, čime se i ovaj 'reformski uspjeh' pretvara u još jedan simbol zarobljenih institucija'', navodi Transparency International.
