Neznanje političara najveća kočnica da Federacija dobije kvalitetan zakon o igrama na sreću

Predsjednik Kluba SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Ismet Osmanović izjavio je da su uplate igrača prihod kladionica, na šta ne postoji nikakav porez niti naknada.

“Kada građanin izvrši uplatu, taj novac više nije novac građana. Činom uplate to postaje novac kladioničara, to jeste postaje njihov prihod na što ne postoji nikakav porez niti naknada u ovom trenutku. Iz tog prihoda priređivači igara na sreću financiraju svoju ukupnu djelatnost. Ne 'uzima' država od građana i njihovih uplata 10 posto nego iz ukupnog mjesečnog prihoda kladioničara koji su dužni uplatiti tu naknadu u budžet”, rekao je Osmanović, objašnjavajući SDA-ov prijedlog Zakona o igrama na sreću, koji je upućen u parlamentarnu proceduru.

Priređivači igara na sreću tvrde da je Osmanović krivo informirao javnost. Ističu kako u važećem Zakonu o igrama na sreću, u članku 3., stav 18 piše: “naknada za priređivanje igara na sreću klađenja je iznos u visini 5% od svake uplate sudionika (igrača) koji je priređivač dužan na teret igrača obustaviti prilikom svake uplate”.

"Laičkim rječnikom rečeno, država od svake uplate igrača sebi uzme 5%. Dakle, ta zakonska odredba jasno dokazuje da Osmanović nije rekao istinu kada je rekao da 'država ne uzima od građana nego od kladionica'. Tako da ako igrač ostvari uplatu od 20 KM, država mu uzima 5% (1 KM) i preusmjerava u budžet, a njegov ulog na okladu je onda 19 KM. Tu naknadu na klađenje Osmanović i SDA sada žele povećati na 10% te igraču od 20 KM uplate uzimati 2 KM", navode priređivača igara. Ulog igrača u tom slučaju bio bi umanjen, kao i eventualni dobitak.

"Još veća greška Osmanovića je tvrdnja da 'sve uplate igrača predstavljaju prihod kladionica'. Ne treba biti veliki ekonomista kako bi se uvidjela pogreška. Naime, kladionice imaju i uplate i isplate. Npr., kladionice su prema podacima Porezne uprave FBiH u 2017. godini zaprimile oko 1,5 milijardi KM uplata i isplatile oko 1,3 milijarde KM dobitaka, što znači da je njihov prihod oko 200 milijuna KM (uplate minus isplate). U zemljama Europske unije to se zove GGR (Gross Gaming Revenue) te je u svim uređenim zemljama EU oporezovan upravo GGR, dakle prihod kladionica, tj. razlika između uplata i isplata, a nisu oporezovane ni uplate ni dobitci“, tvrde priređivači.

"Dakle, uplata je iznos kojeg igrač, kada odabere svoju okladu, preda na blagajni uplatnog mjesta kladionice. Od te uplate, država odmah uzima 5% prema sadašnjem Zakonu o igrama na sreću i to je naknada za klađenje. Ulog je ono što igrač stvarno ulaže na svoju okladu, nakon što država od uplate oduzme naknadu 5%. Tako ako igrač uplaćuje 20 KM, država mu odmah uzima 1 KM naknade, a igrač na okladu ulaže 19 KM.“

"Nadalje, kada igrač točno prognozira oklade, on ostvaruje dobitak. Dobitak je, dakle, umnožak uloga igrača i koeficijenata prognoziranih oklada. Ako je taj dobitak kojeg je igrač ostvario veći od 100 KM, on podliježe porezu na dobitak od 10% prema aktualnom Zakonu o porezu na dohodak. Kada država od dobitka sebi uzme 10% poreza, igraču se vrši isplata i to je novac koji pripada igraču."

Priređivači ističu da država, prema aktualnim zakonskim rješenjima, igrače kladionice oporezuje dva puta - svaki put kada uplate listić država uzme 5% od uplate, a svaki put kada igrač ostvari dobitak veći od 100 KM, država uzme 10% od dobitka.“

"Iako su i ova porezna opterećenja već sada velika i ne primjenjuju se u većini zemalja Europske unije, iz SDA ne da ih ne žele ukinuti i donijeti bolja, nego ih čak žele povećati, i to na način da naknadu na klađenje povećaju s 5% na 10%, a uz porez od 10% na dobitke preko 100 KM uvedu i porez od 10% i na dobitke ispod 100 KM, što bi dovelo do potpunog uništenja legalnih domaćih kladionica te preseljenja domaćih igrača na domaće crno tržište i strane kladionice", zaključuju priređivači igara na sreću.