Dvije godine nakon prijave koju je Transparency International u BiH (TI BiH) podnio protiv Sevlida Hurtića, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, utvrdilo je da je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH bio u sukobu interesa.
Kako je objavio Transparency, na sjednici održanoj u ponedjeljak 3. studenog, Hurtić je novčano kažnjen umanjenjem dijela plaće u sljedećim mjesecima jer je njegova privatna firma dobivala milijunske poslove od države.
TI BiH je prijavu protiv Hurtića podnio u listopadu 2023. a stara Komisija je postupak formalno pokrenula u veljači 2024. godine. U međuvremenu je izmijenjen državni zakon, formirano novo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, ali sve do posljednje sjednice nije riješilo niti jedan predmet iz prethodnog razdoblja, uz obrazloženje da nisu usvojeni potrebni podzakonski akti.
Za to vrijeme Hurtićeva firma nastavila je dobivati tendere a tek na posljednjoj sjednici državni ministar je sankcioniran po odredbama starog zakona.
Naime, Hurtić je osnivač i vlasnik izdavačke kuće „NAM“ d.o.o. iz Tuzle, koje je tijekom 2023. godine sklapalo ugovore i poslovalo s institucijama financiranim iz proračuna. Njegova izdavačka kuća, prema podacima TI BiH, tada dobila dva tendera ukupne vrijednosti veće od 1,4 milijuna KM.
U međuvremenu ovi poslovi su se počeli realizirati posredstvom druge firme pa je TI BiH u ponedjeljak uputio Povjerenstvu još jednu prijavu protiv Hurtića.
Prema medijskim navodima umjesto Hurtićeve izdavačke kuće Ministarstvo obrazovanja i znanosti Tuzlanskog kantona udžbenike vrijedne 1.9 milijuna KM sada nabavlja od pravnog lica Suton print iz Širokog Brijega.
Ipak, u udžbenicima koji su bili predmet ove javne nabavke, kao izdavač se navodi ponovo Hurtićeva firma NAM d.o.o. TI BiH smatra da Hurtić na ovaj način nije uspio izbjeći zakonska ograničenja jer Zakon jasno kaže da, pored toga što ne smije biti vlasnik firme koja posluje s državom, javni dužnosnik ne može imati ni bilo kakav financijski interes, što uključuje i pružanje usluga, u bilo kojem privatnom poduzeću koje sklapa ugovore s institucijama financiranim iz proračuna na bilo kojoj razini.
Zakon o sukobu interesa “financijski interes” definira kao svaki interes kojim se nositelju javne funkcije omogućava da primi novac u vrijednosti većoj od 1.000 KM godišnje.
TI BiH smatra da se na ovaj način pokušavaju zaobići zakonska ograničenja i da sukob interesa ne prestaje ako se posao nabavke realizira posredstvom druge firme, a u konačnici udžbenici kupe od izdavačke kuće koje je u vlasništvu državnog ministra. Osnovni cilj zakona o sukobu interesa upravo je sprečavanje javnih dužnosnika da koriste svoje pozicije i politički utjecaj za ostvarivanje osobne koristi i bilo kakvo formalno zaobilaženje u ovom slučaju suštinski ne rješava problem.
Dodatno, treba naglasiti da je nerješavanjem ove i drugih prijava omogućeno javnim dužnosnicima da ponavljaju ovakve i slične postupke a mnogi su čitav mandat proveli u sukobu interesa. TI BiH je prije nekoliko dana upozorio javnost da je prošla godina dana rada ovog povjerenstva, da nije donesena nijedna odluka i da se pokušava isključiti javnost iz praćenja sjednica.
Posljednja sjednica održana je bez najave i prisustva javnosti, a kako su pojedini mediji objavili, na istoj sjednici Povjerenstvo je utvrdilo postojanje sukoba interesa i u slučaju Dragana Bogdanića, bivšeg zastupnika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH. Međutim, s obzirom na to da Bogdanić više ne obavlja javnu dužnost, protiv njega nije mogla biti izrečena novčana sankcija. Još se ne zna status ostalih prijava koje je TI BiH podnosio ovom povjerenstvu uključujući i prijave protiv Milorada Dodika, Nermina Nikšića ili direktora BH Telekoma Amela Kovačevića.
U objavljenom izvještaju Europske komisije o napretku BiH navodi se da ''državni Zakon o sprečavanju sukoba interesa, usvojen u ožujku 2024. godine, ostaje faktički neprimijenjen. ''Povjerenstvo koje je uspostavio zakon nije izrekla nijednu sankciju niti je Vijeću ministara uputila potrebne podzakonske akte na usvajanje'', navodi se. Još se navodi da Zakon na državnoj razini i dalje nije u potpunosti usklađen s ezropskim standardima, posebno u dijelu koji se odnosi na nespojivost funkcija, sankcije te izbor i sastav Povjerenstva za sukob interesa.
