Merkel 2015. godine spriječila izbijanje rata na Balkanu

Povodom odlaska Angele Merkel s kancelarske dužnosti nakon 16 godina o njezinoj ostavštini novinar Deutsche Wellea Srećko Matić razgovarao je s politologom Herfriedom Münklerom, prenosi T-portal.

Karijeru Angele Merkel, kaže Herfried Münkler za Deutsche Welle, obilježile su mnoge krize, od krize eura, preko Brexita, do migracija i pandemije, a ona je cijelo to vrijeme uspijevala pronalaziti kompromise, ne samo unutar Njemačke, nego i u Europskoj uniji.

U kontekstu prihvata izbjeglica 2015., iza Merkel ostaje i čuvena rečenica 'Uspjet ćemo' (Wir schaffen das), a novinar Matić navodi da je ona odluku o prihvatu izbjeglica donijela zbog Balkana, o čemu je već u jesen te godine i sama govorila, spominjući mogućnost destabilizacije ili izbijanja konflikta ako se izbjeglice ne bi propustilo prema zapadnoj Europi.

"Tadašnje njezine riječi prošle su relativno nezapaženo na Balkanu. Smatrate međutim da je Merkel tim potezom spriječila izbijanje rata na Balkanu", pitao je Matić, prenosi Hina.

"I dalje stojim iza te rečenice. U posljednje dvije godine, i to uz relativno male brojke izbjeglica, uz sve te izbjegličke kampove u Moriji i drugdje, vidjeli smo kako je dovoljno samo nekoliko tisuća izbjeglica da se te zemlje dovedu na rub njihovih mogućnosti.

Zamislimo samo da je Merkel zatvorila njemačke granice, da je Austrija zatvorila svoje granice, a onda i Mađari. To znači da bi se na jugoistoku, od Mađarske, Hrvatske, od BiH, pa sve tamo do Egejskog mora odjednom našlo pola milijuna, možda i više ljudi.

U toj situaciji bi se komplicirana etničko-konfesionalna ravnoteža koja postoji u tim krajevima, a radi se o prostorima na kojima su se ranije vodili ratovi povezani s raspadom Jugoslavije, u toj mjeri raspala da bi se moralo računati s opcijom da opet dođe do velikih sukoba i nasilja. Tko zna kako bi se u tom slučaju razvijala spirala nasilja", odgovorio je Münkler i nastavio:

"I kad se stavimo u kožu racionalnog političara ili, kako je to rekla Merkel, pođemo od toga da se stvari moraju promatrati od njihovog kraja, u toj je situaciji bilo sasvim razumljivo kazati kako je bolje pustiti te ljude u Njemačku, kamo su oni i htjeli.

Odnosno da se nije inzistiralo na bezuvjetnoj primjeni Dablinskog sporazuma, kako bi se spriječilo da Balkan, koji je već 1914., a i ranije, bio bačva baruta europskog poretka, ne završi opet u neredu.

Balkan kao šupljikav jugoistočni bok Europe, kao faktor koji ugrožava stabilnost Europe, kao regija o kojoj se Europljani moraju brinuti, ali na pametan način, to je ono što je pratilo politiku Angele Merkel sve do samog kraja. I zato sam mišljenja da je to sigurno igralo važnu ulogu u donošenju odluke o tome da se teritorij SR Njemačke iskoristi takoreći kao bazen za alociranje problema koji bi na Balkanu mogao imati opasne posljedice", zaključio je Münkler.