Međunarodni kazneni sud u Haagu prestao s radom nakon 24 godine

Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) danas je posebnom ceremonijom označio kraj 24-godišnjeg rada, javlja agencija Anadolija.

Ceremonija zatvaranja MKSJ, poznatog kao Haški tribunal, održana je u Sali vitezova (Ridderzaal) u okviru nizozemskog parlamenta, deset dana prije njegovog formalnog prestanka postojanja.

Ceremoniji su prisustvovali brojni dužnosnici iz bivših jugoslavenskih republika, čiji su državljani tokom protekle 24 godine procesuirani pred tim sudom, predstavnici sudova, međunarodnih i regionalnih organizacija, bivše suci i tužitelji Tribunala, kao i članovi udruženja žrtava ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Ceremonija je započela minutom šutnje za sve žrtve stradale u sukobima na prostoru bivše Jugoslavije, a prisutnima se u pozdravnom govoru obratio predsjednik MKSJ sudac Carmel Agius.

Agius je istaknuo da je osnivanje MKSJ primjer da odlučna akcija međunarodne zajednice postaje iskra iz koje se rađa pokret za promjenu.

"Njegovo osnivanje bilo je izraz zajedničke riješenosti da se borimo protiv nekažnjenosti za ljudskost. Mi smo stvoreni kao privremeni ad hoc Tribunal sa nadležnošću za samo najodgovornije za počinjenje jezivih zločina u bivšoj Jugoslaviji i sa mandatom da donese pravdu mir i sigurnost samo jednom regiji u svijetu. Međutim, iako je naša svrha u početku bila ograničena, ostvarenja prošle 24 godine pokazuju nešto drugo - univerzalnost našeg Tribunala. Sa nezavidnim šansama i usprkos očekivanjima, MKSJ prerastao je u tijelo koje je formuliralo univerzalne standarde, uobličilo i usavršavalo najbolju praksu i pokazalo da nekažnjenost može biti pobijeđena", rekao je Agius.

Dodao je da je Haški tribunal postao nadahnuće širom svijeta i kao pokret koji je započeo prije četvrt vijeka, prerastao je u "očekivanje da ratni zločinci mogu, moraju i biće privedeni pravdi".

"Otada odgovaranje za zvjerske zločine se iskristalisalo kao univerzalna vrijednost koja će i dalje definirati oblik borbe za pravdu u budućnosti", poručio je Agius.

Istaknuo je da je Haški tribunal otvorio vrata nove ere, nove paradigme u međunarodnoj krivičnoj pravdi i pravosuđu i da će njegovo naslijeđe nadživjeti svakog od prisutnih.

Agius se za uspjeh Tribunala u ime UN-a i najviših sadašnjih i prošlih rukovodilaca zahvalio svim partnerima i donorima.

Događaju su, pored ostalih, prisustvovali i nizozemski kralj Willem-Alexander,  nizozemskiministar vanjskih poslova Halbe Zijlstra, tajnik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn, te generalni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres.

Guterres je izrazio zahvalnost Nizozemkoj i gradu Haagu na partnerstvu koje traje već više od 20 godina i koji je omogućio Međunarodnom kaznenom sudu da ispuni svoj mandat.

Osnivanje MKSJ 1993. godine, prema riječima Guterresa, bilo je od povijesne važnosti.

"Osnivanje suda pokazalo je novu riješenost međunarodne zajednice da oni koji su odgovorni za počinjenje najtežih međunarodnih kaznenih djela trebaju biti privedeni licu pravde. Ovaj sud zasjedao je više od 10.000 dana, čuo svjedočenja skoro 5.000 svjedoka, 90 osoba osuđeno je zločine koje su počinili, uključujući genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti", rekao je Guterres.

Osim toga, dodao je, MKSJ je dao glas žrtvama, među kojima žene i djevojke koje su dobile priliku da na Sudu ispričaju šta im se dogodilo.

"To je samo po sebi doprinijelo procesu zarastanja rana. Živjeti kroz takve strahote stvarno traži nevjerojatnu snagu. Pozdravljam i divim se svima koji su došli svjedočiti kako bi se ostvarila pravda. Upravo kroz žrtve ovaj međunarodni sud ostavlja jednu vrlo važnu stvar u svoje naslijeđe, a to su arhivi koji dokumentiraju sve što se dogodilo u Sarajevu, Srebrenici, Vukovaru, Suvoj Reci... Ti arhivi i ti dokumenti osigurat će da nitko neće moći prekrajati prošlost, a da će se glas žrtava i njihova jeka čuti još desetljećima", rekao je Guterres.

Generalni tajnik UN-a smatra da je zahvaljujući radu suda odgovornost zaživjela u kolektivnoj svijesti ljudi.

"Odgovornost je zaživjela i pustila korijenje u našoj kolektivnoj svijesti. Od osnivanja Suda, stvoreni su i drugi entiteti koji služe za ostvarivanju odgovornosti. Bez sudova za Jugoslaviju i Ruandu možda nikad ne bi došlo do osnivanja stalnog međunarodnog kaznenog suda, koji je središnja institucija međunarodnog sustava kaznene pravde", rekao je Guterres.

On je dodao da će UN nastaviti podržavati lokalne vlasti u kaznenom gonjenju međunarodnih kaznenih djela.

Istaknuo je da je međunarodna krivična pravda dugoročni proces koja će se, uvjeren je, nastaviti razvijati.

Guterres se je istaknuo da će genocid u Srebrenici i dalje progoniti kolektivnu svijest međunarodne zajednice.

 "Cijela međunarodna zajednica uključujući UN morali su priznati svoj dio odgovornosti za taj masakar. Sada, sve zajednice u bivšoj Jugoslaviji moraju nastaviti graditi svoju budućnost na naslijeđu koje im ostavlja ovaj sud. Svi moraju prihvatiti neporecive istine. To je od suštinskog značaja za izgradnju nove i bolje budućnosti", rekao je Guterres.

MKSJ je od osnivanja podigao optužnice protiv 161 osobe. Među onima protiv kojih je MKSJ podigao optužnice nalaze se šefovi država, predsjednici vlada, načelnici generalštabova, ministri unutrašnjih poslova i mnogi drugi politički, vojni i policijski rukovodioci visokog i srednjeg ranga na raznim stranama u jugoslovenskim sukobima.

Glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz istaknuo je da se usprkos pozitivnim rezultatima MKSJ-u trebaju uputiti i neke kritike.

"Neki predmeti su trajali predugo, a neki u kojima su optuženi bili na istaknutim položajima imali su neočekivane ishode. Moramo se pitati da li smo uvijek i u dovoljnoj mjeri uspoređivali na pogođene zajednice kojima se služimo. Međutim, i dalje stoji činjenica da je Međunarodni sud postigao mnogo u protekle 24 godine”, rekao je Brammerz,

Glavni tužitelj Haškog suda je odao posebno priznanje žrtvama jer je, kako je kazao, zahvaljujući njihovoj hrabrosti sud postigao svoju misiju.

Istaknuo da se širom regije mnogi zločinci smatraju herojima dok se žrtve zanemaruju, a pomirenje je često nadvladano nacionalističkom retorikom.

“Premda se Sud zatvara, njegov rad se mora nastaviti. To je važna perspektiva iz koje možemo da razmišljamo u budućnosti. Mnoge žrtve i dalje čekaju na pravdu, a hiljade porodica ne zna kakva je sudbina zadesila njihove najbliže”, rekao je Brammerz.

Ponovio je da je Međunarodni sud presuđivao krivici pojedinaca, a ne naroda.

“Naše presude mogu da uklone teret kolektivne krivice, pomognu zajednicama da prihvate da se u prošlosti počinjena ogromna zlodjela i da promoviraju pomirenje”, rekao je Brammertz.

MKSJ, koji je 25. svibnja 1993. godine osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a radi gonjenja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije, prestao je s radom 30. Studenog okončavši sve prvostupanjske postupke, a njegov rad nastavlja Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, koji će okončati sve preostale žalbene postupke.

Optužnice MKSJ bave se zločinima počinjenim u razdoblju od 1991. do 2001. nad pripadnicima raznih etničkih grupa u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu i u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji.