Lavrov od Putina traži više vremena u jeku krize

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak je predložio predsjedniku Vladimiru Putinu da Moskva nastavi diplomatskim putem u svojim naporima da dobije od Zapada sigurnosna jamstva, dok napetosti oko Ukrajine rastu.

Konkretni prijedlozi

Lavrov je rekao Putinu da je SAD iznio konkretne prijedloge za smanjenje vojnih rizika, ali je rekao da odgovori Europske unije i vojnog saveza NATO-a nisu bili zadovoljavajući.

U razgovoru koji je prenosila televizija Putin je pitao Lavrova postoje li izgledi za postizanje sporazuma kako bi se riješili sigurnosni problemi Rusije ili se samo uvlači u mučne pregovore.

Lavrov je odgovorio: "Već smo više puta upozoravali da nećemo dopustiti beskrajne pregovore o pitanjima koja treba riješiti danas". No, kao ministar vanjskih poslova, rekao je: "Moram reći da uvijek postoje izgledi".

Dodao je: "Čini mi se da naše mogućnosti nisu iscrpljene. U ovoj fazi predlažem da ih nastavimo i nadograđujemo".

Lavrov dobio ''nezadovoljavajuće'' odgovore

Čini se da komentari signaliziraju smanjenu vjerojatnost neposredne ruske vojne akcije nakon ponovljenih upozorenja Sjedinjenih Država da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu u bilo kojem trenutku.

Moskva, koja je nagomilala više od 100.000 vojnika u blizini ruske granice s Ukrajinom, više puta je zanijekala bilo kakve planove za invaziju i optužila Sjedinjene Države i njihove saveznike za histeriju.

Lavrov je rekao da je dobio "nezadovoljavajuće" odgovore na pismo koje je poslao desecima članica Europske unije i NATO-a o pitanju "nedjeljive sigurnosti" - pozivajući se na prigovor Rusije da Ukrajina i zapadne zemlje jačaju svoju sigurnost na račun Rusije i da  je to u suprotnosti s međunarodnim sporazumima.

Dobio sam nezadovoljavajuće odgovore, nitko od kolega ministara nije odgovorio na moju izravnu poruku, rekao je dodavši: "Stoga ćemo nastaviti tražiti konkretnu reakciju svake zemlje".

Ukrajina vrši iste pokrete trupa kao Rusija

Portparol Kremlja Dmitry Peskov izjavio je u ponedjeljak da pokreti trupa u Ukrajini nisu ništa manjeg razmjera od onih u Rusiji, posebno na liniji kontakta u Donbasu, javlja Anadolu Agency (AA).

Peskov je novinarima na dnevnom brifingu u Moskvi rekao da smjena ukrajinskih trupa u zoni sukoba dovodi do povećanja tenzija.

"U graničnom pojasu na ukrajinskoj teritoriji, te u zoni koja graniči s teritorijama samoproglašenih republika, izvode se veliki pokreti oružanih snaga Ukrajine, raznih jedinica raznih vrsta, što, naravno, dovodi do značajne eskalacije situacije", rekao je Peskov.

Kijev je 11. veljače predao notu Moskvi, zahtijevajući da objasni svrhu aktivnosti svojih oružanih snaga u blizini ukrajinske granice.

Ukrajina je 13. veljače zatražila sastanak zemalja potpisnica Bečke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961. "da bi se razjasnila situacija s kretanjem ruskih trupa duž ukrajinske granice".

Komentirajući primjedbe ukrajinskog veleposlanika u Velikoj Britaniji, koji je rekao da Kijev može odustati od svojih planova o ulasku u NATO, Peskov je istaknuo da to nije stav Vlade. Podsjetio je da je Ustav Ukrajine učvrstio stav zemlje o pristupanju NATO-u.

Dodao je da bi dokumentirano odbijanje Ukrajine da se pridruži NATO-u pridonijelo formuliranju "smislenijeg odgovora" na zabrinutost Rusije za sigurnost.

U veljači 2019. godine je Vrhovna Rada, parlament Ukrajine, odobrio izmjene ustava koje potvrđuju kurs Ukrajine prema NATO-u. Trenutno zemlja ima status NATO partnera s proširenim mogućnostima.