Koordinacija udruga HVO-a: Ako je Stolac aparthejd, kako nazvati Bugojno, Travnik, Kakanj, Zenicu ili Konjic?

"Ako postoje problemi u Stocu ili Mostaru, institucije ih trebaju rješavati. Međutim, postavlja se pitanje zašto ista osjetljivost izostaje kada se govori o Bugojnu, Travniku, Zenici, Kaknju, Konjicu i drugim sredinama u kojima su Hrvati tijekom rata pretrpjeli teške zločine, progone i dugoročne posljedice koje se osjećaju i danas", stoji u priopćenju Koordinacije udruga HVO-a.

Kako su istaknuli, posljednjih dana ponovno je sve izraženija politička matrica prema kojoj gotovo svaki problem u Bosni i Hercegovini, osobito u sredinama u kojima Hrvati čine većinu, dobiva "hercegbosanski predznak".

Narativ kolektivne odgovornosti

"Dio bošnjačke političke scene gotovo refleksno poseže za Herceg-Bosnom kao univerzalnim objašnjenjem svih društvenih i političkih problema. Takvim pristupom ne vodi se dijalog niti se traže rješenja, nego se stvara narativ kolektivne odgovornosti hrvatskog naroda, pri čemu se cijela jedna zajednica iznova nastoji politički i moralno etiketirati", naveli su iz Koordinacije udruga HVO-a.

Naglasili su kako su povod događaji u Mostaru i otpuštanje dijela radnika iz Komunalnog poduzeća Mostar.

"Umjesto rasprave o stvarnim uzrocima takvog stanja, javnosti se ponovno nude stare političke kvalifikacije – 'Herceg-Bosna', 'aparthejd', 'devedesete' i 'zločinačka politika'", istaknuli su iz Koordinacije udruga HVO-a.

Naglasili su kako je ovaj narativ "ponovno promovirao potpredsjednik SDA Haris Zahiragić gostujući u jednom podcastu, gdje je stanje u Stocu usporedio s južnoafričkim aparthejdom, ustvrdivši da su problemi u tome gradu posljedica politike Herceg-Bosne te da bez uklanjanja tih 'tekovina' neće biti relaksacije odnosa između Hrvata i Bošnjaka".

"Takve izjave ne samo da dodatno opterećuju ionako krhke odnose između Hrvata i Bošnjaka, nego stvaraju još dublji jaz, produbljuju nepovjerenje i ne odgovaraju činjenicama. Umjesto da potiču dijalog, međusobno razumijevanje i traženje zajedničkih rješenja, one se temelje na teškim političkim kvalifikacijama i neprihvatljivim generalizacijama koje jedan narod opisuju kao nositelje ili sljedbenik politika koje se proglašavaju zločinačkima ili neprihvatljivima", naveli su iz Koordinacije udruga HVO-a.

"Javnost ima pravo postaviti pitanje..."

Dodali su kako ovakvi istupi ne smiju ostati bez odgovora.

"Ne zato što bilo kojem političaru treba osporavati pravo na kritiku ili iznošenje vlastitih političkih stavova – naprotiv, otvorena rasprava temelj je svakog demokratskog društva. Međutim, jednako je važno da ta rasprava počiva na činjenicama, dosljednim kriterijima i jednakim mjerilima za sve. Javni prostor ne može se graditi na selektivnoj istini, jednostranom tumačenju prošlosti i dvostrukim standardima, jer takav pristup ne vodi pomirenju, nego produbljuje podjele i stvara ozračje u kojem se kolektivna odgovornost pokušava pripisati cijelom jednom konstitutivnom narodu", istaknuli su iz Koordinacije udruga HVO-a.

Naglasili su da, ako se govori o zastupljenosti jednog naroda u javnim poduzećima, onda se mora govoriti i o položaju Hrvata ondje gdje su nakon rata gotovo nestali iz javnog života.

"Ako se govori o diskriminaciji, onda ona ne može imati nacionalni predznak. Ako se govori o pravdi, onda ona mora vrijediti jednako za svakoga. Posebno zabrinjava što se istodobno hrvatskom narodu upućuju teške moralne i političke kvalifikacije, dok se prešućuju političke poruke koje dolaze s druge strane", poručili su iz Koordinacije udruga HVO-a.

Naveli su kako je javnost mogla vidjeti da je potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Refik Lendo posjetio otpuštene radnike u Mostaru u pratnji Dževada Agića, protiv kojega je podignuta optužnica u predmetu koji se odnosi na događaje vezane uz humanitarni konvoj "Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu".

"Javnost ima pravo postaviti pitanje kakvu političku poruku šalje takav nastup. Ako se od Hrvata neprestano traži suočavanje s prošlošću i visoki moralni standardi, onda isti standardi moraju vrijediti za sve političke aktere u Bosni i Hercegovini", naglasili su iz Koordinacije udruga HVO-a.

Položaj Hrvata 

Istaknuli su kako bi Zahiragić, prije nego što olako dijeli moralne lekcije o Herceg-Bosni i koristi izraze poput "aparthejda", morao pokazati puno šire razumijevanje složene stvarnosti Bosne i Hercegovine.

"Ako je, prema njegovim tvrdnjama, pokazatelj aparthejda činjenica da u pojedinim javnim ustanovama u Stocu ili Mostaru radi tek jedan ili dva posto pripadnika bošnjačkog naroda, onda se s pravom postavlja pitanje kakvim će nazivom opisati stanje u Bugojnu, Travniku, Zenici, Kaknju, Konjicu i drugim sredinama u kojima su Hrvati tijekom rata gotovo potpuno nestali iz društvenog, političkog i institucionalnog života", istaknuli su iz Koordinacije udruga HVO-a.

Naglasili su kako ista mjerila moraju vrijediti za svaku općinu i svaki grad u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to kojem narodu pripada većina.

"Zabrinjava li gospodina Zahiragića činjenica da je Bugojno prije rata bilo grad u kojem su Hrvati i Srbi činili važan dio društvenog života, a da je rat trajno promijenio njegovu nacionalnu strukturu? Zabrinjavaju li ga hrvatski logoraši iz Bugojna, nestali Hrvati, obitelji koje već više od trideset godina tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih? Zabrinjava li ga položaj Hrvata u Travniku, Zenici, Kaknju, Konjicu i drugim sredinama u kojima se i danas postavljaju pitanja njihove zastupljenosti u javnim institucijama i ostvarivanja ustavnih prava? Ili se najteže političke kvalifikacije primjenjuju samo ondje gdje odgovaraju unaprijed oblikovanom političkom narativu?", upitali su.

Iz Koordinacije udruga HVO-a naveli su kako je "jednako neprimjereno osporavati pravo Hrvatskom saboru da raspravlja o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini".

Jednaka mjerila 

"Hrvati su jedan od triju konstitutivnih naroda BiH, a pitanje njihove jednakopravnosti nije unutarnjopolitička tema jedne stranke nego ustavno pitanje Bosne i Hercegovine", istaknuli su iz Koordinacije udruga HVO-a.

Naveli su kako bi umjesto polemika o tome tko ima pravo govoriti o položaju Hrvata trebalo otvoriti iskren razgovor o tome zašto ni trideset godina nakon rata još uvijek postoje duboke razlike u ostvarivanju prava, povratku prognanih i procesuiranju ratnih zločina.

"Koordinacija udruga HVO-a neće prihvatiti selektivnu istinu niti politiku dvostrukih mjerila. Nećemo pristati da se hrvatski narod trajno prikazuje kroz prizmu kolektivne odgovornosti, dok se hrvatske žrtve prešućuju ili relativiziraju", poručili su iz Koordinacije udruga HVO-a.

Naveli su kako traže jednaka mjerila, jednako poštovanje svake žrtve i jednaku spremnost da se suočimo s prošlošću, bez obzira na nacionalnost počinitelja ili žrtve.

"Samo istina koja vrijedi jednako za Mostar i Stolac, ali i za Bugojno, Travnik, Zenicu, Kakanj, Konjic i svako drugo mjesto stradanja, može biti temelj istinskog pomirenja i budućnosti Bosne i Hercegovine", zaključili su iz Koordinacije udruga HVO-a.