Komšić traži da se Mađarska izbaci iz EUFOR-a

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić službeno je od Europskog vijeća zatražio izuzimanje mađarskog kontingenta EUFOR-a u BiH. Komšić se tim zahtjevom obratio predsjedniku Europskog vijeća Antoniu Costi, potvrđeno je za BHRT iz Komšićevog ureda.

"Poštovani gospodine Costa, sa izrazima zahvalnosti na pruženim prilikama da Bosna i Hercegovina nastavi svoj put k punopravnom članstvu u Europskoj uniji, kao i na iskazanom razumijevanju institucija Europske unije, slobodan sam vas zamoliti da u suradnji s EU političkim i sigurnosnim komitetom (PSC), EU vojnim komitetom (EUMC), gospođom Kajom Kalas EU visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku i Luigijem Sorecom šefom EU delegacije u Bosni i Hercegovini razmotrite zahtjev za zamjenom mađarskog kontingenta u sastavu EUFOR snaga s vojnim kontingentom iz neke druge EU zemlje (isključujući snage Republike Hrvatske koje po Daytonskom mirovnom sporazumu ne mogu imati vojne snage u Bosni i Hercegovini)", navodi se u Komšićevom pismu.

Iskazivanje podrške Dodiku

Komšić je istaknuo da su "povod za ovakav zahtjev kontinuirane aktivnosti visokih dužnosnika Mađarske, koji u svojim stavovima iskazuju izravnu političku i ekonomsku podršku gospodinu Miloradu Dodiku, jednom od političkih aktera u Bosni i Hercegovini, koji već izvjesno vrijeme podriva ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, što proizvodi konstantnu destabilizaciju u zemlji i regiji, radi njegovih secesionističkih ideja i namjera".

"Posebno je delikatno to što se takva podrška iskazuje u trenutku kada se protiv gospodina Dodika vodi sudski postupak u Bosni i Hercegovini, koji mora biti izvan bilo kakvih političkih utjecaja i političkog miješanja. Zbog takvih političkih stavova visokih zvaničnika Mađarske, u široj javnosti Bosne i Hercegovine je stvorena percepcija o njihovoj vidnoj pristranosti, što u konačnici može dovesti i do nepovjerenja u iskrene namjere misije EUFOR-Althea", poručio je Komšić.

Komšić napominje da misija EUFOR-Althea ''mora biti potpuno neutralna i u okviru svoga mandata, te da prisustvo snaga iz jedne od EU zemalja koja iskazuje pristranost prema političkim akterima koji imaju secesionističke ideje i namjere protiv Bosne i Hercegovine što je, kako ističe, veoma štetno za državu i njene institucije, ne doprinosi i ne može doprinijeti stvaranju atmosfere nepristranost snaga EUFOR-a u ostvarivanju njihove misije''.

I prije se bilo protiv Mađarske

Komšić je ranije pozvao na razgovor veleposlanika Mađarske u BiH nakon izjava zamjenika ministra vanjskih poslova i trgovine Leventea Magyara u Banja Luci, gdje se u ponedjeljak ujutro sastao s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom.

Zamjenik mađarskog ministra vanjskih poslova i trgovine nakon sastanka s Dodikom izjavio je kako je došao da podrži Dodika protiv kojeg se “vodi politička hajka”.

Još u rujnu 2023. godine pokušalo se spriječiti da Mađarska preuzme zapovijedanje EUFOR-om.

Kao razlog tog protivljenja su im bliske veze koje je mađarski premijer Viktor Orban uspostavio s Dodikom što je potvrdio i ministar obrane BiH Zukan Helez.

"Nemamo ništa protiv Mađarske, ali s obzirom na Orbanove stavove i stavove oko BiH, moramo reagirati kako bismo pokušali to spriječiti. Orbanov režim je sličan onome Dodika i Putina", kazao je tada Helez.

Austrija odustala, Rumunjska preuzela

Mađarski general Laszlo Sticz uoč imađarskog preuzimanja zapovjedništva nad vojnim snagama Europske unije u BiH najavio je kako će one biti pripravne za intervenciju u slučaju da lokalne policijske snage ne budu u stanju osigurati mir i red u zemlji.

"Vojni rizik je sekundaran. Misija EU će intervenirati samo ako policija u BiH ne može osigurati mir. Ali situacija bi mogla eskalirati bilo kada, kao što se dogodilo na Kosovu prošlog svibnja. Zato su važne međunarodne vojne snage koja moraju biti nepristrane i vjerodostojne i sa sredstvima odvraćanja ako je potrebno", kazao je tada general Sticz.

Uz delegiranje svog generala za zapovjednika EUFOR-a Mađarska je odlučila trostruko povećati broj pripadnika svog vojnog osoblja u sastavu te misije.

Na čelu EUFOR-a trenutno je rumunjski generalmajor Florin Barbu, koji je krajem siječnja preuzeo dužnost od dosadašnjeg mađarskog zapovjednika. 

Vojnim snagama EU u BiH u proteklim su godinama zapovijedali austrijski generali no vlada u Beču zaključila je kako su joj vojni kapaciteti potrebniji u samoj zemlji, prije svega zbog potrebe nadzora nad migrantskom krizom.

Vojna operacija Europske unije u BiH pod nazivom Althea uspostavljena je 2002. godine kada je okončana misija SFOR-a koju je predvodio NATO, a zadaća znatno manjeg kontingenta vojnika iz država Unije i pridruženih zemalja ostala je nadzirati poštivanje Daytonskog sporazuma i stanja sigurnosti.