Komšić i Schmidt se složili - Presuda Ljubić je pravno okončana

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić primio je u radnu posjetu visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Tijekom sastanka razgovarano je o paketu integriteta izbornog procesa. Ocijenjeno je kako je to trenutačno najvažnije pitanje, te da sva druga pitanja o izbornom procesu treba ostaviti za razdoblje nakon donošenja rješenja o paketu integriteta izbornog procesa.

Pročitajte još

Dopredsjednica HDZ-a otkrila detalje prijedloga izmjena izbornog zakona BiH

Složni

''Govoreći o političkom dijelu izmjena Izbornog zakona predsjedatelj Komšić podsjetio je na stav visokog predstavnika da je presuda Ljubić pravno okončana intervencijom od 2. listopada 2022. godine, s čim se visoki predstavnik složio'', navedeno je u priopćenju Komšićeva ureda.

Podsjećamo, presuda u predmetu Ljubić je presuda kojom je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 1. prosinca 2016. djelomično prihvatio zahtjev za ocjenu ustavnosti izbornog zakona u vezi s načinom izbora delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a koji je 2014. godine podnio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Parlamentu BiH Ustavni sud BiH je naredio da uskladi odredbe Izbornog zakona s Ustavom.

Posljedicom nepostupanja Parlamentarne skupštine BiH, Ustavni sud BiH je donio odluku o neizvršenju. Tom odlukom, neustavne odredbe Izbornog zakona su brisane, dok su srodne odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ostale na snazi.

Te odredbe, u praksi predviđaju istu osnovu za način izbora izaslanika u Dom naroda FBiH, ali bez imperativnih normi Izbornog zakona.

17 i 23

Po tom osnovu, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine izvršilo je raspodjelu mandata nakon Općih izbora 2018. godine.

U primjeni pravila, povjerenstvo je odstupilo od prijelaznih odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i po prvi put primijenilo popis stanovništva iz 2013.godine, umjesto popisa iz 1991 do implementacije Aneksa 7 Daytonskog mirovnog sporazuma (povrat stanovništva).

Visoki predstavnik je u izbornoj noći nametnuo odluku kojoj je povećao broj zastupnika u federalnom Domu naroda čime se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim županijama o čemu je bilo riječi u presudi Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" te u nekim drugim presudama.

Nakon nekoliko dana od te odluke rekao je kako je je shvatio da ''trebamo tražiti druge načine pa sam došao do toga da povećam broj delegata sa 17 na 23''.

''Imali smo disproporcionalnost koja je bila velika. Želio sam da uzmem u obzir presude i uvedem novi aspekt. U postupku izbora predsjednika FBiH su uvedene novine. Zbog toga sam dao rokove s obavezom da se naprave prijedlozi i nominuju kandidati. Ukoliko se ne donese odluka u određenom roku, onda će se taj proces prilagođavati. Želim poštovati odluku birača, preporučujem da se diskusija o presudi 'Ljubić' završi. Za mene je slučaj 'Ljubić' pravno gledano okončan'', rekao je nakon izbora 2022. godine Schmidt.

No, s time da je odluka provedena ne slažu se hrvatski politički predstavnici.

Hrvati se ne slažu

Tako je izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjedatelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH, Bariša Čolak, rekao kako se Schmidtovom odlukom uopće  ne provodi presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić koja nalaže da jedan narod drugome ne može birati političke predstavnike u Domu naroda.

I bivši predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić rekao je kako ta odluka nije provedena

''Odlukom U-23/14 Ustavni sud BiH proglasio je članak 10.12. stavak 2. Izbornog zakona BiH neustavnim. Da podsjetim, tom odredbom bilo je predviđeno da svaka županija daje po jednog izaslanika u Dom naroda bez obzira ima li ga u sastavu skupštine županije. Visoki predstavnik je člankom 3. odluke o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH izmijenio tu odredbu tako da sada piše:

"Svakom konstitutivnom narodu i skupini ostalih daje se jedno mjesto u svakoj županiji koja ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu..." S formalno pravnog stajališta osporena odredba je korigirana.

No, suštinski nije. Zašto!? Ustavni sud je u ovoj odluci zauzeo jasno stajalište da Dom naroda nije dom županija, i drugo, ako taj dom predstavlja narode, onda taj dom treba predstavljati prvenstveno tri konstitutivna naroda. Pri tome izaslanici tih naroda trebaju imati i legitimitet u izbornom tijelu, tj. narodu koji predstavljaju. To se ne postiže ovom izmjenom.

Drugo, odredba članka 20.16. A. istog zakona, koja je u dijelu koji se odnosio na broj izaslanika po narodima i ostalima proglašena neustavnom i odlukom Ustavnog suda BiH od 28. srpnja 2017. godine brisana iz zakona, s obzirom na to da Parlamentarna skupština BiH u ostavljenom roku nije izvršila usklađivanje zakona s odlukom suda, sada je visoki predstavnik članak 20.16. A. u cijelosti brisao iako ona nije cijela proglašena neustavnom.

Sada nema zakonske odredbe koja bi regulirala strukturu i broj koliko koja županija daje izaslanika u Dom naroda, nego je to prepušteno Središnjem izbornom povjerenstvu. To nije najsretnije rješenje'', rekao je Tadić u jednom intervjuu.

Naveo je kako se ta odluka može smatrati provedenom kada se donesu odredbe u Izbornom zakonu koje će regulirati pitanje legitimnog predstavljanja.

''Npr., mi sada imamo situaciju da Bosansko-podrinjska županija, gdje, prema posljednjem popisu, žive 24 Hrvata, daje jednog izaslanika u Klub Hrvata, a Posavska županija, koji ima 33.600 Hrvata, također jednog. Tu je moguće, radi osiguranja legitimnog predstavljanja, više rješenja, kao, npr., da svaka županija daje najmanje jednog ako ima u toj županiji određeni postotak tog naroda, a moguća su i druga rješenja te bi ona vrijedila jednako za sve narode'', rekao je Tadić.