Kome u BiH smeta Christian Schmidt - a kome ne?

Utjecajni politički krugovi u BiH različito gledaju na ulogu i djelovanje Christiana Schmidta, ne samo zbog spornih odluka donesenih na dan općih izbora. Mnogi su nezadovoljni Schmidtom - ali neki i nisu, piše Deutsche Welle. Navode, kako Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Christiana Schmidta osporavaju od kada je preuzeo ulogu šefa OHR-a (Office of the High Representative – Ured visokog predstavnika).

Najutjecajniji politički krugovi u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj (RS), predvođeni Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, ne priznaju Schmidta kao visokog predstavnika, ističu, jer njegovo imenovanje na tu funkciju nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), gdje pravo veta ima Ruska Federacija. Rusija se, poput dužnosnika RS-a, zalaže za ukidanje OHR-a iako za to još nisu ispunjeni uvjeti Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.

Politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić za DW kaže da, slijedeći logiku stranačkog šefa Milorada Dodika, nitko iz struktura vlasti u RS-u službeno ne smije priznati njemačkog dipolomata kao visokog predstavnika. No, ona napominje da je to samo „predstava za javnost“, jer se Schmidt i Dodik poznaju već 15 godina, a Schmidt je, podsjeća Topić, prema priznanju srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića „u nekoliko navrata spašavao Dodika kada su ga pokušali sankcionirati“.

„Dogovoreni" sukob Dodika i Schmidta?

„Nije presudno to što Vijeće sigurnosti UN-a nije potvrdilo Schmidta, već nastojanje rukovodstva RS-a, uz podršku Rusije, da se OHR zatvori. Opozicija u RS-u veoma je nepovjerljiva prema 'sukobu' između Schmidta i Dodika i dosta se špekulira o tome da je taj sukob fingiran. Tome u prilog ide i hitno priznanje izbornih rezultata od strane Schmidta i to u vrijeme dok kontrolno brojanje glasova za entitetskog predsjednika nije ni počelo. Schmidt je tada zatražio da se opozicija, koja je imala ozbiljne dokaze o izbornoj krađi, treba 'prestane ljutiti' i priznati izborni poraz“, kaže Tanja Topić za DW.

Prema izjavama političkih dužnosnika i drugih javnih osoba bliskih najutjecajnijoj političkoj stranci bosanskih Hrvata – Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH Dragana Čovića, najveće povjerenje u BiH visoki predstavnik Christian Schmidt ima upravo u hrvatskom političkom taboru.

navode, za to su zaslužne odluke o promjeni Izbornog zakona BiH i Ustava bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH koje je Schmidt nametnuo na dan općih izbora, odmah po zatvaranju biračkih mjesta. Riječ je o odlukama koje su na kraju dovele do šire regionalne i međunarodne rasprave o ispravnosti nametnutih mjera i eventualnoj smjeni Schmidta s funkcije. Naime, grupa bivših diplomata zahtijeva od Odbora za vanjske poslove Bundestaga da se Christian Schmidt smijeni s funkcije visokog predstavnika, piše Spiegel. O Schmidtovoj podobnosti raspravlja se i pred Vanjsko-političkim odborom Britanskog parlamenta.

Schmidt za „legitimno predstavljanje"

Krugovi bliski vrhu HDZ-a BiH, ističu, zahvalni su Schmidtu što je promjenama federalnog Ustava i Izbornog zakona BiH „barem djelomično riješio pitanje legitimnog predstavljanja“ i očekuju da bude riješeno i pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. 

Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski tvrdi da BiH ima „federalistički i konsocijacijski ustav“ i da bosanskohercegovački entiteti i federalni kantoni „čine mehanizam implementacije konstitutivnosti naroda“. „Zato Schmidt mora štititi upravo taj konsocijacijski i federalistički karakter Ustava. To u konkretnom sadašnjem trenutku znači prije svega neprikosnovenost ovlasti klubova naroda u federalnom Domu naroda, te predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. Sve drugo bi bilo neka vrsta ustavnog udara u smjeru pretvaranja BiH u unitarnu državu, što bi naišlo na oštru osudu političkih predstavnika Hrvata u BiH“, kaže Sitarski za DW.

On smatra da je šef OHR-a povećanjem broja izaslanika u klubovima federalnog Doma naroda „znatno povećao njihovu reprezentativnost“. „Povećanjem broja glasova u svakom klubu nužnih za kandidiranje Predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH znatno je smanjio, na žalost ne i potpuno eliminirao, mogućnost da za neku od tih dužnosti u klubu nekog naroda bude nominirana osoba koju ne podržavaju politički predstavnici većine birača koji pripadaju tom narodu. To je Hrvatima vrlo bitno zbog ranijih slučajeva kad je za predsjednika Federacije BiH nominiran kandidat kojeg nisu podržavali predstavnici većine hrvatskih birača“, ističe Sitarski.

Schmidt „obesmislio izborni sustav u BiH"

Političke snage okupljene oko najutjecajnije bošnjačke političke stranke – Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, ali i druge manje probosanske stranke „građanske“ i liberalne orijentacije, piše DW, najviše zamjeraju Schmidtu što je nametnuo izborna pravila i ustavne promjene koje „učvršćuju etničke podjele u BiH“.

Schmidt je time, kako za DW kaže profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić „porušio osnovne demokratske principe“. Nakon što su izbori okončani po postojećim pravilima, Schmidt donosi odluku da se rezultati izbora primijene po drugim pravilima. Time smo prevareni kao građani koji biraju na izborima, a sam izborni sistem je obesmišljen“, kaže Lavić.

Sarajevski profesor zamjera Schmidtu što je, povećanjem broja delegata u klubovima naroda Federalnog parlamenta, osigurao dominaciju etničko-religijskih stranaka produbljujući etnocentričku matricu što je suprotno principu „jedan čovjek – jedan glas“. „Povećanjem brojeva delegata u klubovima naroda marginaliziraju se građanske multietničke demokratske stranke koje gaje ideju građanskog društva i europskih demokratskih vrijednosti“, kaže Lavić.

Mala pomoć prijatelja

Sporne odluke, navode,  Schmidt je donio u dogovoru s čelnicima Republike Hrvatske, čime se javno pohvalio i hrvatski premijer Andrej Plenković. Prema pisanju Jutarnjeg lista, Plenković je izjavio da je „Hrvatska lobirala na visokoj razini kod Amerikanaca i u Europskoj uniji“ i da se na kraju „uspjela izboriti kod visokog predstavnika koji je pružio ruku Hrvatima u BiH“. „On je jedini mogao pomoći i pomogao je. To se ništa nije dogodilo slučajno“, rekao je Plenković.

Profesor Lavić kaže da sve treba promatrati u kontekstu globalnih zbivanja te stvaranja „ruskog svijeta“ i „Otvorenog Balkana“. Učvršćivanje etničkih podjela, čime je Schmidt doprinio spornim odlukama na dan izbora, slabi se BiH kao država, ali Schmidt u tom procesu nije „usamljeni konjanik“, kaže Lavić.

Schmidtove odluke pogoduju zagovornicima „velikih balkanskih država“

On smatra da sve treba sagledavati u širem geopolitičkom kontekstu. „Schmidt dolazi iz kruga Angele Merkel koja je za vrijeme svoje vladavine nakačila Njemačku na ruske energente, i time dovela proruske elemente u strukture europskih procesa. Američki i britanski političari podržavaju OHR i Schmidta, ali nisu dubinski upoznati s njegovima djelovanjem koje, na kraju krajeva, podržava u regiji proruske igrače i ostavlja im prostor za igru“, tvrdi Lavić. On napominje da Schmidtove odluke doprinose etničkim podjelama u BiH na koje ozbiljno računaju zagovornici „velikih“ balkanskih država.

U svojoj analizi situacije sarajevski profesor ide i dalje. U BiH su shvatili da je „Otvoreni Balkan“ zapravo „Srpski svijet“, odnosno – „Velika Srbija“, i da je ta ideja oživljena u non-paperu Janeza Janše koji je iscrtao granice novih velikih zapadno-balkanskih država; „Velike Srbije“, „Velike Hrvatske“, „Velike Albanije“ i – geta za Bošnjake, muslimane.

„Janša je samo je izigravao poštara i objavio od srpskog lobija pripremljeni non-paper“, uvjeren je Lavić, napominjući da „velike“ države na zapadnom Balkanu nisu moguće bez razbijanja BiH. „A razbijanje BiH i stvaranje geta za Bošnjake nije moguće mirnim putem. Realizacija tih ciljeva vodila bi u strašne sukobe u kojima bi ponovo stradali nevini ljudi“, kaže sovaj sugovornik DW-a.

Protiv visokog predstavnika i do Europskog suda

Visoki dužnosnik Demokratske fronte (stranke Željka Komšića) koja se zalaže za građansku BiH, Zlatan Begić, toliko je ogorčen na odluke Christiana Schmidta da je najavio sudske procese koje će, ako zatreba, biti vođeni i pred Europskim sudom za ljudska prava. „Schmidt nas je u izbornoj noći dodatno obilježio, produbio je diskiminaciju u BiH i mi, Bosanci i Hercegovici, ćemo udariti pečat na njegovu karijeru, makar išli do Europskog suda za ljudska prava. Schmidt je čovjek koji je donoseći rasistički motivirane zakone, cementirao etničke podjele i diskriminaciju u BiH“, ustvrdio je Begić gostujući na Federalnoj TV.