Koje su procedure u slučaju da se Dodik ne odazove pozivu Tužiteljstva BiH?

Milorad Dodik objavio je na društvenoj mreži X da je pozvan u Tužiteljstvo BiH kako bi dao izjavu kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka, navodeći da neće ići “na njihov politički sud”. Zato smo pitali pravnike koje su procedure i je li moguće izbjeći poziv na saslušanje, prenosi Detektor.

Dodik je dan nakon što je potpisao ukaz kojim se, između ostalog, zabranjuje djelovanje Državnog suda i tužiteljstva te rad Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriju Republike Srpske, napisao na svom X profilu da je pozvan u Tužiteljstvo BiH kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka, “samo zato što sam izvršio svoju ustavom i zakonom propisanu dužnost nakon odluka Narodne skupštine Republike Srpske”.

“Neću ići na njihov politički sud jer Srbi više ne idu na inkvizicije! Srbi idu samo na razgovore o uređenju BiH, ali onako kako je zapisano u Ustavu i Daytonskom mirovnom sporazumu!”, piše na Dodikovom profilu.

Tužiteljstvo BiH priopćilo je u četvrtak da od prosinca 2024. godine provodi istražne radnje zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo “napad na ustavni poredak”. Prema Kaznenom zakonu BiH, za ovo kazneno djelo predviđena je kazna zatvora od pet godina, kao i mjera sigurnosti zabrane obnašanja dužnosti.

Tužiteljstvo nije navelo više detalja o ovoj istrazi. Na upit Detektora da potvrde da su pozvali Dodika, nisu odgovorili.

Odvjetnik Mirsad Crnovršanin pojašnjava da status osumnjičenog znači da postoji osnov sumnje da je osoba počinila kazneno djelo te da su tužitelji prikupili dovoljno dokaza.

“Osumnjičeni ima pravo angažirati odvjetnika i odvjetnik ima pravo prisustvovati njegovom ispitivanju. Osumnjičenom se priopćavaju osnove sumnje i koje kazneno djelo je on počinio, te mu se daje mogućnost da se izjasni o tim okolnostima”, kaže Crnovršanin za Detektor i dodaje da tužitelj nakon izjave, ukoliko je prikupio sve dokaze, u roku od deset minuta može podići optužnicu.

Ukoliko se radi o svjesnom izbjegavanju davanja iskaza, tužitelj ima mehanizme za dovođenje osumnjičenog, a kao krajnja mjera je propisana mogućnost određivanja mjere pritvora.

Bivši sudac Suda Bosne i Hercegovine i odvjetnik Esad Fejzagić objašnjava da se osumnjičenom prvo uručuje pisani poziv za davanje izjave u Tužiteljstvo.

“Pa kad se ne odazove, izdaje se naredba policiji da ga privede. Pa kad ga nema na adresi, onda se raspisuje tjeralica. To su postupci”, kaže Fejzagić.

Također pojašnjava da tužitelj može izdati nalog SIPA-i da osumnjičenom uzme izjavu na kućnoj adresi.

“Ako tužitelj kaže da se uzme izjava na mjestu njegovog prebivališta, to je izuzetak, iskreno govoreći”, pojašnjava odvjetnik Fejzagić.

Dodik posjeduje i državljanstvo Srbije s kojom BiH ima potpisan sporazum o suradnji, ali iz te države ne izručuju svoje državljane.

I drugi pravni stručnjaci s kojima je Detektor razgovarao kazali su da će, u slučaju prelaska granice, osoba koja je izbjegavala Tužiteljstvo biti lišena slobode ili zadržana, ali tek kada Tužiteljstvo uputi pisanim putem zahtjev za izdavanje tjeralice Sudu.

Odvjetnik Senad Pizović pojašnjava da je Dodik slobodan čovjek, te da vrijedi pretpostavka nevinosti po ranijoj nepravomoćnoj presudi.

“Nije pravomoćna, on nema nikakve mjere zabrane, on poziv ima. On se može slobodno kretati gdje god hoće. Samo Sud može odrediti mjere zabrane”, kaže Pizović.

Prvostupanjskom nepravomoćnom presudom, Dodik je ranije osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti predsjednika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.