Erdoganov savjetnik: Turci vide Balkan kao svoj dom

Jaka Turska je dobra za Balkan, a stabilan i prosperitetan Balkan je dobar za Tursku i svijet, napisao je u autorskom tekstu za časopis "Daily Sabah" generalni tajnik i glasnogovornik Predsjedništva Republike Turske Ibrahim Kalin.

Prošli tjedan u Ankari Turska uprava za međunarodnu suradnju i razvoj (TIKA) organizirala je važan sastanak, napomenuo je Kalin, gdje je pokušano da se daju odgovori na pitanja što Turska želi na Balkanu i kakav je takozvani "veliki plan" za regiju jer su odnosi Turske s Balkanom i južnom Europom oduvijek bili interesantni za neke.

Nema potrebe za panikom

''Nema potrebe za panikom - odgovori su dobri za sve. Oni koji nikada nisu prestali izmišljati priče o turskoj politici na Balkanu moraju znati što Turska pokušava tamo uraditi. Turska dijeli zajedničku geografiju s Balkanom. Od kada se Balkan pridružio većem muslimanskom svijetu, Turci su vidjeli ovu regiju kao svoj dom. Ovdje su izgrađeni gradovi, putovi, škole, bolnice, mostovi, džamije i tako dalje'', istaknuo je Kalin.

Dodao je da su različite nacije na Balkanu Tursku i Osmansko carstvo promatrale kao dio iste geopolitičke imaginacije, a iako neki od ovih izraza mogu zvučati suviše romantično ili idealistično, stvarnost je da su Turci, Albanci, Bošnjaci i drugi izgradili kulturu i civilizaciju koja premašuje granice regije.

U autorskom tekstu, ocijenio je  da neki ne mogu proučavati i razumjeti osmanski kulturni, religiozni, umjetnički i politički život bez priznanja velikog doprinosa književnih, znanstvenih i političkih figura balkanskog porijekla.

''Među mnogim drugim, turski nacionalni pjesnik Mehmet Akif Ersoy i istaknuti turski pjesnik Yahya Kemal Beyatli bili su s Balkana. Nekoliko ključnih članova i osnivača Unije napretka i progresa bili su s Balkana. Šemsudin Sami, veliki lingvist i autor prvog velikog turskog rječnika, porijeklom je iz Albanije'', podsjetio je .

Turčinu Mostar nije daleko mjesto

Stoga, dodao je, niti jedan Turčin ne smatra Sarajevo, Mostar, Prištinu, Skoplje ili Novi Pazar dalekim mjestima, a također, balkanski Muslimani imaju iste stavove o Istanbulu, Bursi, Konji i drugim anadolijskim gradovima.

Kao drugi razlog naveo je da Turska ulaže u sve balkanske zemlje bez diskriminacije u pogledu etničkih i vjerskih identiteta, turska vlada, državne banke, privatne kompanije i nevladine organizacije provele su stotine projekata širom Balkana i nastavljaju to da rade.

Kaže i da Turska ne vidi nikakvu kontradiktornost u razvijanju dobrih odnosa sa Srbijom s jedne i BiH s druge strane, a napori Turske da Kosovo prizna međunarodna zajednice, pomažu a ne ometaju napore za mirom u regiji.

Također, naglasio je posljednjih godina turske državne banke otvorile su nove filijale u balkanskim gradovima i povećale kreditne linije za sve poljoprivrednike i poslovne ljude, Turska izvozi stoku iz BiH da pomogne poljoprivrednicima, a autoput Sarajevo-Beograd će završiti turske kompanije i on će služiti kao "put mira" na Balkanu.

Osim toga, TIKA je završila stotine malih i srednjih projekata u čitavom regiji koji osiguravaju povećanje kapaciteta pomoću tehničke pomoći, dok Turska istovremeno pruža obuku i podršku sigurnosnim snagama nekoliko balkanskih zemalja te uz sve to Turska podržava proces pridruživanja zemalja Balkana NATO-u i Europskoj uniji.

Turska vizija Balkana u tri poglavlja

''Imajući ovo na umu, možemo sumirati tursku viziju Balkana u tri glavna poglavlja - politička stabilnost, ekonomski razvoj i kulturološki procvat. Turska je podržala sve inicijative kako bi Balkan ostao politički miran i siguran. Politička stabilnost regije od izuzetnog značaja ne samo za Europu već i za svijet'', posebno je naglasio Kalin.

Stav glasnogovornika Predsjedništva Turske Ibrahima Kalina je da nijedan konflikt u svijetu međusobne zavisnosti nije lokalni, a nasilje pomjera granice i može izazvati smrtonosne posljedice zbog čega Turska razvija dobre odnose sa svim stranama kako bi održala političku stabilnost i sigurnost za sve.

Istaknuo je da je ekonomski razvoj kamen temeljac turske balkanske politike, a pod njihovim pravim potencijalom, balkanskim zemljama su potrebne ozbiljne i jednake poslovne mogućnosti, a ne odnosi zavisnosti.

''Turska je uložila i ohrabrila privatni sektor da investira u sve oblasti, uključujući trgovinu, financije, komunikacije, infrastrukturu, građevinarstvo, energetiku i poljoprivredu. Trenutno na stotine turskih kompanija posluje na Balkanu, zapošljavajući tisuće lokalnih ljudi'', kazao je Kalin.

U svom autorskom tekstu za časopis "Daily Sabah" Kalin ističe da je treći segment oblast kulture i umjetnosti u kojima se turske i balkanske tradicije spajaju u zajedničko naslijeđe, podsjećajući da su Osmanlije izgradile mnoga velika arhitektonska djela u zapadnim zemljama carstva i to uključuje južnu Europu i Balkan.

Kulturološki procvat

Također, kulturološki procvat je ključan za pamćenje tradicije i prepoznavanje realnosti modernosti, a jedno od njih ne mora biti alternativa drugom, dok turski, bošnjački, albanski, makedonski, srpski, slovenački, bugarski i grčki autori, pjesnici, slikari i drugi umjetnici mogu imati sjajnu kulturnu i umjetničku tradiciju, mogu učiti jedni od drugih i stvarati velika umjetnička djela.

''Turska podržava takve programe koji imaju za cilj stvaranje zajedničkog prostora za razmišljanje i kreativnosti. U tom kontekstu, Turska pruža školske stipendije za studente na Balkanu, a stotine njih dobivaju dobro obrazovanje u Turskoj. Važnost vjerske nastave se pojavljuje kada se uspjeh naše zemlje u borbi protiv ekstremnog ekstremizma, radikalizacije i terorizma ozbiljno shvati'', dodao je.

Naglasio je da se Turska protivi al-Kaidi i Daeshu svojom ideologijom i razumijevanjem islama, a iako ove terorističke organizacije imaju neke članove u balkanskim muslimanskim zajednicama, onu nisu mogli prodrijeti u društvo, ali u isto vrijeme Turska podržava obrazovne programe koji će osigurati da se Islam pravilno podučava.

FETO predstavlja prijetnju

''Druga opasnost na Balkanu je teroristička mreža FETÖ. S obzirom da posjeduje neki kultni sistem vjerovanja, FETÖ predstavlja prijetnju ne samo Turskoj već i balkanskim zemljama. Oni funkcioniraju pod krinkom činjenja dobrih usluga, obrazovanja i međureligijskog dijaloga i tolerancije, ali svi trebaju znati njihovo pravo lice'', pojasnio je.

Istaknuo je da su članovi te organizacije ne samo se infiltrirali u Turskoj državi, već su također organizirali pokušaj državnog udara u Turskoj 15. srpnja, prouzročivši štetu islamu, koliko i terorističke grupe Al-Kaida i Deash te svi na Balkanu moraju biti oprezni kada je u pitanju prijetnja poput ove.

Stoga cilj Turske na Balkanu nije tražiti utjecaj, jasno je kazao Kalin, nego osiguranje političke stabilnosti, poticanje ekonomskog razvoja i podržavanje kulturne i obrazovne aktivnosti, dodajući da se Turska suprotstavlja svim vrstama mikronacionalizma.

''Turska se također protivi stranoj intervenciji. Nacionalna, lokalna i unutrašnja pitanja treba biti vođena i praćena od lokalnog stanovništva i nadležnih vlasti. Jaka Turska je dobra za Balkan i stabilan i prosperitetan Balkan je dobar za Tursku i svijet'', zaključio je u autorskom tekstu za časopis "Daily Sabah" generalni tajnik i glasnogovornik Predsjedništva Republike Turske Ibrahim Kalin.