Kako će njemački izbori utjecati na BiH

Izbori koji su održani u Njemačkoj u nedjelju, 23. veljače, označili su neke nove trendove u njemačkoj politici koji bi mogli imati utjecaja na europsku i svjetsku politiku, a samim time i na Bosnu i Hercegovinu.

Profesor na Sveučilištu u Mostaru i politolog Domagoj Galić u razgovoru za Fenu rekao je kako je u ovom trenutku teško prognozirati kako će njemački izbori utjecati na BiH i njezin put ka euroatlantskim integracijama.

''CDU (Kršćansko-demokratska unija) naglašava podršku proširenju, ali uz politiku uvjetovanja, tj. proširenja da, ali uz poštivanje standarda i zadanih kriterija. Mislim da u Europi još prevladava „zamor od proširenja“ pa je teško prognozirati koliko će se Merz izlagati i potruditi oko Jugoistočne Europe, s obzirom da BiH ima još nekoliko uvjeta koje treba ispuniti prije početka pregovora. Uglavnom, očekuje se pozitivan stav prema proširenju, uz oprezan pristup'', smatra Galić.

Najveće promjene

Komentirajući rezultate njemačkih izbora, ocijenio je kako oni nagovještavaju neke nove trendove.

''Najveće promjene su velik pad SPD-a i uspon AfD-a. SPD je od 25,7 posto na izborima 2021. spao na 16,5 posto, dok je AfD sa 10,3 posto došao na 20,8, čime su osigurali 152 mjesta u parlamentu. Treba uzeti u obzir nezadovoljstvo politikama dosadašnje vladajuće koalicije, slabljenje ekonomije što je dovelo do očekivanog pada Scholzove stranke, ali također primijetiti da je AfD po nekim projekcijama bio na gotovo 25 poto podrške, što ovaj rezultat čini očekivanim, a ne nekim velikim šokom – smatra politolog sa SUM-a.

CDU/CSU je tako u njemačkom parlamentu, koji broji 630 mjesta, osvojio 208 mandata, AfD 152, SPD 120, a Zeleni 85 mandata. Na petom mjestu se našla stranka Die Linke sa 64 zastupnička mjesta i SSW (The South-Schleswigian Voter's Association) s jednim mjestom.

Pošto je budući kancelar i šef CDU-a Friedrich Merz odbacio koaliciju sa AfD-om, za očekivati je povratak velike koalicije (CDU/CSU i SPD) bez obzira na loš rezultat Scholzove stranke. Ta koalicija imali bi ukupno 316 ruku u parlamentu, odnosno potrebnu većinu.

Na izborima su dio podrške izgubili Zeleni, stranke koja je bila dio vladajuće većine. Može se pretpostaviti da je značajan dio birača preusmjerio svoju podršku na Die Linke (još jednu ljevičarsku stranku) koja je dobila solidnih 8,8 posto.

Uspjeh AfD-a

''S druge strane, liberali (FDP) su doživjeli težak poraz ostavši ispod praga, kao i novoosnovana stranka BSW nastala odvajanjem od Linkea koji su umalo prešli prag. Također je izlaznost bila jako visoka, a AfD je prošao odlično u istočnoj Njemačkoj gdje su dobili 34 posto glasova (u Zapadnoj 17,7 posto), dok je SPD još više oslabio. Čini se da retorika AfD-a više rezonira sa stanovnicima istočne Njemačke koji iskazuju veće nezadovoljstvo ekonomskom situacijom i percipiranom marginalizacijom tog dijela države pa se dobiva dojam da oni postaju više stranka radnika negoli tradicionalna ljevičarska stranka poput SPD-a'', kaže Galić te dodaje da bi se to moglo objasniti frustriranošću tradicionalnim strankama koje građani percipiraju kao elitističke i birokratske.

Nije samo upečatljiv uspjeh AfD-a na istoku zemlje već i njegov uspjeh u nekim demografskim skupinama.

''Primjerice, čini se da su Linke i AfD popularni među mlađom populacijom (projekcije govore o samo 11 posto podrške za AfD među starijima), dok tradicionalne stranke žive na potpori starije populacije'', navodi Galić.

On pojašnjava kako pored ekonomske stagnacije, inflacije, nezadovoljstva migrantskom politikom, još jedan faktor utječe na rast netradicionalnih stranaka, a to je gubitak povjerenja u „stare“ političke elite, ne samo na državnim razinama već i na EU razini.

Stari glasači

''I ne samo stare elite već i u tradicionalne medije. Tradicionalni mediji ubrzano gube utjecaj formiranja javnog mišljenja među mladima i ostaje im samo „starija“ publika. Stara definicija kaže da je političko povjerenje stupanj u kojem ljudi percipiraju da vladajući produciraju ishode u skladu s njihovim očekivanjima. Pitanje koje ljudi sebi postave ili bi trebali postaviti o političarima i vladajućima je, prvo, jesu li kompetentni, drugo, mogu li ispuniti obećanja koja su dali i treće, odnose li se pošteno i s poštovanjem prema običnim stanovnicima? Čini se da sve manje ljudi, pogotovo mladih, odgovara pozitivno na ova pitanja, posebno na razini EU i prema europskim činovnicima. Zbog toga se otvara prostor za rast netradicionalnih stranaka'', ustvrdio je Galić.

Zbog svega toga mladi su razočarani „establishmentom“ za koji smatraju da je udaljen od stvarnosti običnog mladog čovjeka u Njemačkoj.

''Kampanje se sele na društvene medije. Tradicionalni mediji koji podržavaju „stare“ stranke i napadaju antiestablishment gube i gubit će utjecaj na mlade, ostaje im samo moć utjecaja na mišljenje starije populacije'', smatra Galić.

Komentirajući nedavnu izjavu šefa kršćanskih demokrata i vjerojatno budućeg kancelara Friedricha Merza, koji je kazao kako je vrijeme da se Europa još više osamostali od SAD-a, Galić je kazao kako ta izjava nije šokantna niti neočekivana.

''Da je to izjavio neki njemački čelnik prije dvije godine, to bi imalo snažan odjek. Sada ta izjava dolazi nakon što je SAD preko Vancea i Trumpa praktički naredio EU da se osamostali. Stoga ta retorika nije uzrokovala previše nemira jer je u principu bila jedini mogući odgovor na retoriku nove američke administracije iako samostalnost EU sama po sebi jest dobra ideja'', zaključio je Galić.