Ponovljeni izbori u Republici Srpskoj za dužnost predsjednika održat će se za točno mjesec dana. Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine upućen je zahtjev za osiguranje 600.000 KM, a Detektor doznaje kako se danas održava sjednica Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP BiH) na kojoj će biti donesene odluke o načinu provedbe tih izbora.
Na sjednici održanoj 31. prosinca prošle godine Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o raspisivanju i održavanju ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica. Prema toj odluci, ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održat će se 8. veljače 2026. godine.
SIP BiH je Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine uputio zahtjev za osiguranje 600.000 KM potrebnih za provedbu ponovljenih prijevremenih izbora.
Ahmet Šantić, koji trenutačno obnaša dužnost predsjednika SIP-a, pojasnio je za Detektor kako se najprije moraju osigurati sredstva kako bi se moglo pristupiti proceduri ponovljenih prijevremenih izbora, a zakonski rok za njihovu provedbu iznosi 15 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora.
"Prva aktivnost koja slijedi nakon osiguranja sredstava jest donošenje takozvanog rokovnika aktivnosti, koji obuhvaća sve operativne korake u daljnjoj provedbi izbora. Jedna od aktivnosti u tom rokovniku odnosi se i na razdoblje izborne kampanje, koje će biti precizno definirano, uključujući i vrijeme u kojem će se kampanja moći provoditi", naveo je Šantić.
Kako je rekao, razdoblje kampanje za redovne izbore traje mjesec dana, dok će za ove ponovljene izbore rokovi biti kraći. Uz to, bit će donesene i odluke o sastavu biračkih odbora, kao i o razdoblju izborne šutnje.
Najavio je kako će se danas održati sjednica SIP-a, na kojoj će biti doneseni podzakonski akti koji će činiti pravni okvir za provedbu ponovljenih izbora.
Prema Izbornom zakonu, u razdoblju prijevremene izborne kampanje zabranjeno je vođenje izborne kampanje u elektroničkim, online i tiskanim medijima, putem društvenih mreža ili kroz bilo koji oblik javnog oglašavanja kampanje. Ta se zabrana ne odnosi na organiziranje zakonitih službenih skupova tijela i događaja političkih subjekata u svrhe koje nisu povezane s izbornom kampanjom.
Kandidatima i pristašama političkih stranaka nije dopušteno koristiti se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili potaknuti na nasilje ili širenje mržnje.
Hasan Kamenjaković, glasnogovornik Koalicije "Pod lupom", izjavio je kako zakon nije jasno definirao izbornu kampanju u slučaju ponovljenih izbora.
"Ako nije izričito zabranjena, izborna kampanja je vjerojatno dopuštena, no to ćemo znati kada SIP službeno donese odluku o rasporedu izbornih aktivnosti", rekao je Kamenjaković.
Odluka o ponavljanju izbora donesena je zbog nepravilnosti koje su ranije utvrđene. Mišo Krstović, voditelj Sektora za pravne poslove i upravno rješavanje, tijekom ranije sjednice naveo je kako je SIP utvrdio niz nepravilnosti, uključujući manipulacije i krivotvorenje potpisa, zbog čega je potrebno ponoviti izbore.
"Utvrđeno je kako su na pojedinim biračkim mjestima jednom kandidatu dodavani glasovi, dok su drugome oduzimani. U postupku je također utvrđeno kako je 908 birača glasalo bez važeće identifikacijske isprave", rekao je Krstović.
Ta biračka mjesta nalaze se u izbornim jedinicama Prijedor, Laktaši, Banja Luka, Doboj, Stanari, Lopare, Ugljevik, Osmaci, Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Nevesinje, Gacko, Rudo, Bileća i Milići.
Zbog izbornih krađa na ranijim izborima u Bosni i Hercegovini, na biračkim mjestima na kojima su i ove godine uočene nepravilnosti, vode se sudski postupci, no zbog njihova dugotrajnog trajanja oni ne djeluju preventivno.
Sudski postupci zbog krađe glasova na izborima u Doboju 2020. godine još uvijek nisu pravomoćno okončani.
Transparency International u Bosni i Hercegovini, koji prati te postupke, u analizi iz kolovoza 2025. godine naveo je kako je, i bez pravomoćnih presuda, u predmetima koji su u tijeku utvrđeno da se krađa glasova odvijala dopisivanjem glasova biračima koji nisu izašli na izbore ili preminulim osobama koje nisu bile brisane iz biračkog popisa.
U većini prvostupanjskih presuda koje je Transparency analizirao sud navodi kako utvrđena činjenica da je došlo do falsificiranja izbornih rezultata ne može automatski značiti kaznenu odgovornost članova izborne administracije.
Uz izborne krađe, prijevremeni izbori obilježeni su i govorom mržnje, koji se svakodnevno koristio. Najčešći pojedinačni izvor takvog govora bio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, pokazuje monitoring predizborne kampanje Detektora.
Zbog toga je SIP izrekao novčanu kaznu od 30.000 KM političkoj stranci Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik. Dodik je u jednom obraćanju izjavio kako Istočno Sarajevo, gdje je skup održan, ne smije dopustiti dodatnu islamizaciju.
"Pustite vi te priče, isti smo ljudi. Nismo iste vjere. Nitko ne laže gore i više od Turčina", rekao je Dodik obraćajući se na skupu.
Izbori za predsjednika Republike Srpske održani su 23. studenoga prošle godine, a birao se predsjednik iz reda srpskog naroda, nakon što je odlukom SIP-a prestao mandat Miloradu Dodiku, koji je osuđen na godinu dana zatvora i kojem je izrečena mjera zabrane obnašanja političke dužnosti u trajanju od šest godina.
Dodik je pravomoćnom presudom proglašen krivim da je od 1. do 9. srpnja 2023. godine u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluke kojima se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 1. srpnja iste godine, kao i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika, prenosi Detektor.
