Jurilj: Otvaranje pregovora ubrzalo bi reforme, što bi s vremenom donijelo konkretne rezultate

Iako se zbog političke nestabilnosti i unutarnjih nesuglasica otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom čini neizvjesnim, taj bi korak predstavljao važan preokret u procesu europskih integracija te konkretan poticaj za provedbu nužnih reformi.

Ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije Ivan Jurilj u razgovoru za Fenu je pojasnio kako bi otvaranje pregovora s EU za Bosnu i Hercegovinu značilo prije svega veliki politički iskorak, ali i početak ozbiljnijeg procesa integracije. Istaknuo je da BiH već sada ispunjava određene zahtjeve kroz reforme i usklađivanje s europskim kriterijima, no pregovori bi unijeli više reda, jasno definiranih rokova i konkretnih obveza.

- To bi zapravo najviše značilo uozbiljavanje ovog procesa u kojem mi već sada jesmo", rekao je Jurilj, dodajući da bi se uspostavila stroža procedura u kojoj bi bilo jasno što BiH mora napraviti i što slijedi ako to ne napravi.

Dodaje da je BiH nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preuzela niz obveza, od kojih su neke ispunjene, a neke nisu, ali je unatoč tome EU pokazala određenu fleksibilnost i izlazila zemlji u susret.

S vremenom bi došli i rezultati

Jurilj je istaknuo da je proces pregovora s EU prilično jasan. Kada se ispune određeni uvjeti, može se ići dalje. Građani možda u početku ne bi osjetili velike promjene u svakodnevnom životu, ali reforme bi se ubrzale, što bi s vremenom donijelo konkretne rezultate.

- Često se može čuti da se otvaranjem pregovora automatski otvaraju i nova sredstva iz fondova Europske unije. Nekada je pristup sredstvima doista bio uvjetovan statusom zemlje, odnosno je li kandidat, potencijalni kandidat ili je zemlja otvorila pregovore. Međutim, danas to više nije slučaj. Pristup sredstvima ovisi prvenstveno o ispunjavanju konkretnih uvjeta koje propisuje svaki pojedini program ili fond Europske unije – pojasnio je.

Jurilj napominje da BiH već sada ima pristup sredstvima iz Instrumenta pretpristupne pomoći za razdoblje 2021. - 2027., ali ne u svim njegovim komponentama. Primjerice, BiH trenutno ne koristi sredstva iz programa IPARD za ruralni razvoj i poljoprivredu jer još nije ispunila potrebne uvjete, a ti uvjeti nisu vezani za početak pregovora.

Međutim, Jurilj ističe da bi otvaranje pregovora moglo ubrzati ispunjavanje tih uvjeta, jer bi se stavio veći fokus na reforme. Naglašava i da se ne radi o klasičnim pregovorima.

- To nisu pregovori u klasičnom smislu, gdje se raspravlja o uvjetima i očekuje da Europska unija napravi ustupke. Ne pregovaramo o samim uvjetima. Oni su unaprijed zadani i poznati. Pregovori se odnose isključivo na rokove, način provedbe i tehničke aspekte ispunjavanja tih uvjeta – istaknuo je.

Jurilj navodi da se već sada priprema novi financijski okvir Europske unije za razdoblje od 2028. godine, ali još uvijek nije poznato kako će on točno izgledati niti koji će uvjeti vrijediti. Objašnjava da se pristup EU fondovima kroz godine mijenjao.

Primjerice, u razdoblju 2007. - 2013. ključan je bio status zemlje u procesu integracije, dok je od 2014. pristup sredstvima uglavnom ovisio o ispunjavanju konkretnih uvjeta koje određeni programi zahtijevaju. Tako je i u aktualnom 2021. - 2027. razdoblju. BiH već sada ima definiran i isprogramiran pristup kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA), uključujući i planirane faze provedbe nakon 2027. godine. Već je poznato koji su programi otvoreni za BiH i na koja sredstva se može računati.

Zakonodavne promjene kao temelj integracija

Jurilj ipak smatra da bi približavanje EU donijelo konkretne promjene u područjima kao što su zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i zaštita okoliša. Također, iako je Bosna i Hercegovina formalno još uvijek u pripremnoj fazi, Jurilj smatra da bi otvaranje pregovora moglo imati pozitivne efekte na učinkovitost institucija i političku odgovornost.

Spomenuo je i Plan rasta EU za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, koji je već aktiviran u drugim zemljama regije, ali BiH zaostaje zbog političkih nesuglasica i izostanka konsenzusa.

Spomenuo je i Plan rasta EU za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, koji je već aktiviran u drugim zemljama regije, ali BiH zaostaje zbog političkih nesuglasica i izostanka konsenzusa.

Govoreći o složenom političko-administrativnom sustavu BiH, Jurilj je naglasio kako se ta složenost često vidi kao prepreka, ali i da može biti prednost ako se iskoriste mehanizmi koordinacije koji mogu pomoći u ispunjavanju uvjeta i provođenju reformi. Ipak upozorava da propusti na jednoj razini vlasti mogu usporiti cijelu zemlju, jer se tada smatra da BiH kao država nije ispunila tražene uvjete.

Govoreći o promjenama u zakonodavnom okviru BiH, Jurilj je rekao da smo kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju preuzeli obvezu usklađivanja zakona do 2022. godine.

- Rok smo već probili, ali Bosna i Hercegovina i dalje aktivno radi na usklađivanju svog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Iako nismo članica EU i stoga nismo formalno obvezni u svim područjima, u određenim specifičnim slučajevima postoje obveze koje smo preuzeli. Proces usklađivanja je prilično intenzivan, ali još uvijek nije u potpunosti zaokružen – istaknuo je.

Objašnjava da nijedna županija u Federaciji BiH još nije započela usklađivanje zakonodavstva s EU standardima, jer taj proces uvelike ovisi o dobroj koordinaciji između različitih razina vlasti. Ističe kako je upravo ta suradnja ključna i da bi cijeli proces trebalo ubrzati i pristupiti mu s više odgovornosti.

- Tijekom pregovora s Europskom unijom bit će nam jasno postavljeno što točno moramo učiniti, kao što se već i sada postavlja. Ne radi se o nekim revolucionarnim promjenama zakona, ali se nadam da ćemo ubrzati procese i preuzeti veću odgovornost, posebno kada je riječ o zakonodavnim obvezama koje nas očekuju. Te promjene imaju izravne posljedice, odnosno donose konkretne koristi za građane BiH, jer se zakonodavstvo odražava na njihov svakodnevni život – istaknuo je.

Jurilj ističe kako iskustva drugih zemalja regije u procesu europskih integracija mogu biti korisna za Bosnu i Hercegovinu, ali napominje da se taj proces razlikuje od zemlje do zemlje, ovisno o njihovim političkim i institucionalnim specifičnostima.

Bosna i Hercegovina, kako kaže, ima složen i decentraliziran sustav vlasti, zbog čega ne može u potpunosti kopirati modele iz drugih zemalja. Ipak, postoje brojna iskustva iz regije i šire iz kojih BiH može učiti. Posebno ističe prednost koju BiH ima zahvaljujući blizini i potpori Hrvatske, čije je zakonodavstvo dostupno i na hrvatskom jeziku, što značajno olakšava proces razumijevanja i prilagodbe.

Također naglašava da i institucije u BiH, uključujući i Županiju Zapadnohercegovačku, nastoje proaktivno pratiti i primjenjivati pozitivne primjere iz regije kako bi se što učinkovitije uključile u proces europskih integracija.