Jerko Ivanković Lijanović tužio BiH za naknadu od 40.000 KM

Na ročištu pred Upravnim odjeljenjem Suda Bosne i Hercegovine, vještakinja neuropsihijatrica je kazala da su duševna patnja i strah kod Jerka Ivankovića Lijanovića bili najintenzivniji za vrijeme boravka u pritvoru, ali i kasnije kada mu je izrečena prvostepena presuda na 12 godina. Za naknadu štete Ivanković Lijanović traži 40.000 konvertibilnih maraka (KM), javlja BIRN.

Vještakinja medicinske struke Gordana Lastrić je rekla da je činjenica da su duševna patnja i strah bili najintenzivniji u periodu od 44 dana kada je Jerko Ivanković Lijanović bio u pritvoru, ali i da postoji još jedan događaj koji je izazvao jaku stresnu situaciju, a to je kada mu je izrečena prvostupanjska kazna zatvora.

''On je godinu dana živio u uvjerenju da će ići na odsluženje kazne. Tako da sam strah, duševnu patnju jakog intenziteta, procijenila tokom pritvora i nakon njega kao izuzetno stresan događaj (…) Analizirala sam petogodišnji period jer smatram da, s obzirom na uzročno-posljedičnu povezanost, neizvjesnost za sudbinu obitedlji ne prestaje trenutkom puštanja na slobodu, već traje pet godina – sve dok nije donesena presuda u studenom 2019. godine'', navela je vještakinja u svom nalazu i mišljenju.

U listopadu 2018., Sud BiH je prvostupanjskom presudom osudio Ivankovića Lijanovića na 12 godina zatvora zbog organizovanog kriminala i pranja novca, te novčanu kaznu u iznosu 50.000 KM. Nakon žalbi na presudu, Apelaciono odjeljenje Suda BiH je u studenom 2019. godine donio oslobađajuću presudu za Ivankovića Lijanovića.

Magdalena Papić iz Pravobraniteljstva BiH je osporila nalaz, kazavši da osnov za naknadu štete može biti samo period trajanja pritvora, ali ne i vrijeme u kojem su trajale mjere zabrane, a posebno ne period nakon ukidanja tih mjera.

Esad Fejzagić, punomoćnik Ivankovića Lijanovića, rekao je da ostaje u cijelosti kod postavljenog tužbenog zahtjeva iz juna 2020. godine, u visini od 40.000 KM. Papić je osporila visinu tužbenog zahtjeva smatrajući da je naknada na ime nematerijalne štete previsoko postavljena.

Kako je napomenula, materijalna šteta nije ničim dokazana s obzirom da tužitelj nije predlagao vještačenje po vještaku ekonomske struke.

Fejzagić je odgovorio da vještačenje nije predlagao jer “smatra da bi bila uvreda za Sud da predloži vještaka finansijske struke koji bi trebao izračunati iznos od 2.000 KM, kolika je mjesečna naknada za predsjednika Nadzornog odbora za 15 mjeseci trajanja mjera zabrane”.

Iznoseći završnu riječ, Fejzagić je naveo da su u cijelosti dokazani svi navodi iz tužbe, kao i pravni osnov, te je predložio da Sud donese presudu kojom se u potpunosti usvaja tužbeni zahtjev.

Papić iz Pravobraniteljstva u završnoj riječi je istaknula da nije dokazano da je uhićenje dovelo do ozbiljnih duševnih patnji, kao niti da je to ostavilo dugotrajne ili trajne posljedice po zdravlje tužitelja.

Ona je predložila da Sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kao neutemeljen.

Sud BiH će presudu donijeti u zakonom propisanom roku, te će biti dostavljena strankama.