Izmjene izbornog zakona: Neće biti mijenjanja nacionalnosti preko noći?

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine uputilo je državnom parlamentu prijedlog izmjena izbornog zakona kojima bi se, uz ostalo, onemogućila praksa mijenjanja nacionalne pripadnosti izabranih zastupnika u zakonodavnim tijelima vlasti.

To je ranije bila gotovo redovita pojava koja je otvarala put različitim manipulacijama, prenose u ponedjeljak lokalni mediji.

Predsjednica Povjerenstva Irena Hadžiabdić potvrdila je za Dnevni avaz kako je posebnoj mješovitoj radnoj skupini Parlamenta BiH upućen niz prijedloga za preinake izbornog zakona koje su uglavnom tehničke naravi, no među njima je i ona koja ima za cilj spriječiti zloporabe pri izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti.

To bi, prenijela je Hina, konkretno značilo kako ne bi bilo prihvaćena promjena izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti unutar jednog izbornog ciklusa, odnosno kako bi u takvim slučajevima jedino vrijedilo izjašnjenje koje je izabrani zastupnik ili dužnosnik ponudio na popisu stanovništva provedenom 2013. godine.

"Trgovanje" nacionalnom pripadnošću u bosanskohercegovačkoj politici je postalo popularnim sportom kada su se pojavili problemi u popunjavanju mjesta zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

Taj se dom sastoji od klubova kojega čine pripadnici tri konstitutivna naroda te kluba pripadnika ostalih, odnosno nacionalnih manjina, a čine ga zastupnici koje delegiraju skupštine deset županija unutar tog entiteta, navodi hrvatska agencija.

No kako u nekim županijskim skupštinama jednostavno nije bilo dovoljno zastupnika iz reda nekog od konstitutivnih naroda koji bi onda bili delegirani u Dom naroda FBiH, problem je rješavan tako što su zastupnici koji su, primjerice, izabrani kao Bošnjaci preko noći postajali Srbi koji su onda popunjavali nacionalnu kvotu.

Takav slučaj dogodio se u Sarajevskoj županiji kada su se zastupnici Rasim Smajić, Haris Pleho i Nermin Bjelak nakon izbora provedenih 2014. godine odlučili očitovati kao Srbi i tako izboriti lukrativni mandat u Domu naroda entitetskog parlamenta.

SIP je tada reagirao odbivši potvrditi njihovu kandidaturu s obzirom na činjenicu da su se ranije izjašnjavali kao Bošnjaci odnosno muslimani no kako se u sličnim situacijama ubuduće ne bi moralo intervenirati od slučaja do slučaja u Izbornom povjerenstvu predlažu da se to pitanje sustavno riješi novom odredbom u izbornom zakonu.

Ovo je tek jedno u nizu otvorenih pitanja koja podsjećaju kako BiH uoči izbora planiranih za listopad 2018. godine ulazi u novu krizu jer još nema naznaka o spremnosti političkih stranaka za dogovor o bitnim izmjenama izbornog zakona, prije svega onima koje se odnose na način izbora Doma naroda parlamenta Federacije BiH.

Dosadašnje odredbe koje su definirale kako se biraju zastupnici iz županija Ustavni sud BiH je stavio izvan snage ocijenivši neustavnom odrednicu koja je definirala kako se iz svake županije mora izabrati određeni broj zastupnika iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Kako se događalo da u nekim županijama jednostavno nije bilo izabranih zastupnika u skupštinama iz reda nekog naroda onda su oni delegirani u Dom naroda s izbornih lista iako nisu dobili dovoljno glasova birača ili se pak kao u Sarajevu problem pokušavao riješiti promjenom nacionalnog opredjeljenja.

Sukladno presudi Ustavnog suda, ubuduće bi se u Dom naroda delegirali samo zastupnici iz onih županijskih skupština u kojima su uspjeli izravno izboriti mandat na izborima i na tome inzistiraju iz HDZ-a BiH kroz svoj prijedlog izmjena izbornog zakona.

Bošnjačke političke stranke tome se pak odlučno protive jer drže kako će u tom slučaju doći do diskriminacije pripadnika onih naroda koji su u nekim županijama u manjini.

Kompromis se za sada ne nazire, a ostane li stanje kakvo jest to bi značilo da se nakon izbora 2018. godine neće moći izabrati novi Dom naroda parlamenta Federacije BiH a time ni Dom naroda parlamenta BiH.

U Federaciji BiH u tom slučaju ne bi se mogla izabrati nova izvršna vlast, a na državnoj razini se ne bi mogli usvajati zakoni pa bi došlo o potpune blokade političkog sustava u cijeloj zemlji.