Izetbegović odbio sastanak s ruskim veleposlanikom pri UN-u

Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović odbio je sudjelovati na sastanku povodom 25. godišnjice parafiranja Daytonskog sporazuma koji je organizirao ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, jer poziv nije upućen Predsjedništvu BiH kao šefu države.

Naime, na inicijativu veleposlanika Ruske Federacije u Ujedinjenim narodima Vasilyja Nebenzyja je planirana organizacija online sastanka povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kojoj su trebali prisustvovati predsjednici vodećih stranaka u Bosni i Hercegovini.

Pročitajte još

HNS BiH: Zapaljive retorike te nelegitimni predstavnici samo su dio izazova

''Pogrešan izbor sudionika iz BiH je na liniji zabrinjavajućeg trenda zaobilaženja i ignoriranja bosanskohercegovačkih institucija i izabranih predstavnika u tim institucijama'', navodi se u pismu kojeg je Izetbegović uputio ruskom veleposlaniku pri UN-u.

Podsjetio je na slične sastanke koje su sa predsjednicima stranaka pokušali organizirati predsjednici Hrvatske i Srbije, zaobilazeći i ignorirajući Predsjedništvo BiH.

''Smatram da se radi o namjernim pokušajima iz susjednih država da derogiraju instituciju Predsjedništva BiH, te da značajan dio njegovih predstavničkih i drugih ovlasti prenesu na predsjednike tri političke stanke, što nije u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, kojima je Predsjedništvo BiH koje čine po jedan Bošnjak, Srbin i Hrvat, utemeljeno kao najviši organ državne vlasti koji ima isključivu ustavnu nadležnost međunarodnog predstavljanja BiH'', poručio je predsjednik SDA.

Izetbegović upozorava da narušavanje ovih nadležnosti može imati vrlo negativne implikacije na sveukupnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da je izvjesna šteta od ovakvih sastanaka veća od koristi. Zbog toga smatram da, kada institucije UN-a pozivaju predstavnike naroda i građana iz BiH, ne trebaju to raditi kroz asimetričnu i selektivnu formulu, ignorirajući pri tome cjelovitost institucija BiH.

Podsjetio je da je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma strani koju je predvodio ratni zločinac Radovan Karadžić prepuštena dominacija na polovini teritorije BiH, na kojoj je prethodno proveden genocid i etničko čišćenje. Time je, smatra, trajno dovedena u pitanje implementacija obaveza iz Aneksa VI i Aneksa VII.

''Danas, 25 godina poslije, nepravedna rješenja nisu uklonjena. Vlastima entiteta RS dopušteno je da glorificiraju politiku genocida i etničkog čišćenja, da negiraju presude Haškog tribunala kojeg je uspostavio UN, da slave i nagrađuju pravosnažno presuđene ratne zločince i da po njima daju imena institucijama, kao što je slučaj sa studentskim domom na Palama nazvanom po ratnom zločincu Radovanu Karadžiću'', napisao je Izetbegović.

Ukazao je da sve vrijeme institucije entiteta RS gledaju na taj dio teritorije kao na vlasništvo srpskog naroda, te da nikada nisu pokazali političku volju za uklanjanjem diskriminacije, osiguranjem poštivanja ljudskih prava za sve, kao ni omogućavanjem povratka protjeranom nesrpskom stanovništvu.

Upozorava da u entitetu RS gotovo da više nema Hrvata, a Bošnjacima se uskraćuje pravo na bosanski jezik. Zastupljenost Bošnjaka i Hrvata, koji prema posljednjem popisu zajedno čine 16,5 posto stanovništva, u institucijama ovog entiteta je minimalna, svega tri posto.

Podsjetio je, također, na posljednji izvještaj visokog predstavnika Valentina Inzka, u kojem su, kako je kazao, jasno određeni glavni krivci za negativne procese u BiH, kao što su potkopavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma ili glorificiranje ratnih zločinaca.

Ovakav odnos, dodao je, omogućavaju anomalije unutar Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno mehanizmi blokada koji omogućavaju etničke podjele, a koje ni do danas, unatoč brojnim pokušajima reformi, nisu otklonjeni.

''Ogroman problem u BiH je i uporno svođenje svih građana na "tri naroda", unatoč činjenici da postoji i "četvrti narod", odnosno veliki broj građana koji, u kontekstu političkog djelovanja, ne stavljaju na prvo mjesto etnički identitet. To potvrđuje i činjenica da, zbirno, najveći broj zastupnika u Parlamentu BiH imaju političke opcije koje se ne deklariraju kao etničke, ali je njihov utjecaj bitno reduciran kroz dominaciju domova naroda nad zastupničkim domovima'', napisao je predsjednik SDA.

Podsjetio je i na presude Europskog suda za ljudska prava, kojima je naložena obaveza BiH da omogući jednaka prava svim građanima u svim dijelovima zemlje, a ne samo pripadnicima tri naroda u pojedinim dijelovima BiH.

''Ove presude, stare desetljeće, još nisu provedene'', napisao je Izetbegović.