"Kad bi se danas Daytonski sporazum našao ispred mene u obliku kao od prije trideset godina, ja bih ga opet odbio, kao i onda", izjavio je Ivo Komšić, ratni član Predsjedništva Republike BiH i član pregovaračkog tima u Daytonu prije točno trideset godina.
Daytonski sporazum, kojim je okončan ratu u Bosni i Hercegovini, potpisan je prije točno 30 godina, 21. studenoga 1995., i to nakon trotjedne mirovne konferencije u američkoj bazi Wright Patterson u gradu Daytonu u američkoj saveznoj državi Ohio.
Potpisali su ga predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik tadašnje SR Jugoslavije Slobodan Milošević, a do tog finalnog čina odveli su pregovori kojih je član bio i Ivo Komšić, ratni član Predsjedništva Republike BiH.
On 1995. godine nije bio za potpisivanje ovog dokumenta u obliku kakav je potpisan, a i danas je nepromijenjenog stava.
"Kad bi se danas Daytonski sporazum našao ispred mene u obliku kao od prije trideset godina, ja bih ga opet odbio, kao i onda. I to iz vrlo jednostavnog razloga. Jer su u Daytonskom sporazumu uključene blokade naše države koje su manje ili više vidljive", izjavio je Komšić.
Naglasio je da Daytonski sporazum Bosnu i Hercegovinu učinio nefunkcionalnom, nedemokratičnom i neracionalnom.
"Država je nefunkcionalna jer ima dva entiteta koji imaju veliku autonomiju u odlučivanju, bilo da je riječ o zakonodavstvu, ekonomiji, političkim odlukama ili sigurnosti. Ta nefunkcionalnost proizlazi iz entitetske podjele, jer entiteti zloupotrebljavaju svoju autonomiju tako što blokiraju državne institucije. Entiteti žele biti države", ocijenio je Komšić, dodajući da je 'Dayton' proizveo i nedemokratično stanje, što je, ističe, potvrdio Ustavni sud BiH i Sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Nedemokratični aspekt proistekao iz Daytonskog sporazuma Komšić je pojasnio time da "građani nisu ravnopravni samo zato što žive u dva odvojena entiteta koji predstavljaju izborne jedinice".
"Građani iz Federacije BiH i Republike Srpske imaju aktivno pravo glasa, mogu birati, a ne mogu biti izabrani. To je ta nedemokratična strana", rekao je.
A današnje neracionalno stanje Bosne i Hercegovine, podcrtava Komšić, rezultat je činjenice da entiteti imaju odvojene proračune kojima se autonomno upravlja.
"Imamo puno institucija koje su suvišne i skupe, a jako je važno i to da entitetska autonomija dovodi direktno do korupcije i kriminala, jer ne postoje institucije države koje to mogu kontrolirati. Veliki kriminal je zapravo rezultat ekonomske autonomije entiteta", naglasio je član pregovaračkog tima iz Daytona 1995.
Pa ipak, usprkos jasno iskazanom stavu prema originalnom dokumentu i njegovom naslijeđu, danas, trideset godina od potpisivanja, Komšić je dijelom i optimističan za budućnost.
"'Dayton 2' nije moguć i suvišan je, ali ako se nešto može uraditi s njim, to je da se sporazum nekako usmjeri ka Europskoj uniji, provede BiH iz 'dejtonske' u 'briselsku'. To je jedina nada. Stvari će tako ići. Sigurno neće biti nikakvog 'Daytona 2'", poručio je Komšić koji je za kraj zaključio da i "neracionalan i nefunkcionalan kakav jeste, Daytonski sporazum nije proveden do kraja".
"Tvorac 'Daytona' Richard Holbrooke je to priznao, znao je da to neće lako ići i zato je predvidio OHR i visokog predstavnika koji će usmjeravati politiku ka dosljednom provođenju 'Daytona'. A to bi značilo da imamo državu, da entiteti nisu države i da ne mnogu blokirati državu. A mi danas imamo situaciju da se tim blokadama direktno krši Daytonski sporazum i da se zaustavlja europski put BiH. I onda mora reagirati visoki predstavnik. Da to nije radio, danas ne bismo imali ni ovu razinu razvoja države", zaključio je Ivo Komšić.
