Inzko poziva na slanje trupa u Brčko: "Ne smijemo ponoviti grešku s Dodikom"

Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, izjavio je za austrijsku agenciju APA da ne vidi neposrednu opasnost od rata, ali upozorava na opasnost od ponavljanja politike udovoljavanja Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republika Srpska. Istaknuo je i važnost slanja međunarodnih trupa u Brčko, koje vidi kao ključnu točku stabilnosti, prenosi N1.

Inzko se osvrnuo i na svoju odluku iz 2021. godine o zabrani negiranja genocida, koju je donio unatoč "maloj podršci", ali kako kaže – na tu je odluku i danas ponosan.

"U pet sati ujutro otišao sam u Srebrenicu, razmijenio misli s mrtvima i u podne u Sarajevu potpisao zakon", rekao je Inzko.

Brčko kao presudna točka

Bivši visoki predstavnik navodi da međunarodna zajednica ima "više instrumenata" za djelovanje, a Brčko distrikt, kao demilitarizirano područje koje dijeli RS na dva dijela, vidi kao posebno osjetljivo. Prema njegovim riječima, slanje trupa u Brčko "moglo bi paralizirati" zapadni dio RS-a, u kojem se nalazi i Banja Luka, jer bi se prekinula direktna kopnena veza sa Srbijom.

Također se zalaže za pojačanu prisutnost EUFOR-a u cijeloj BiH. Ističe da trenutačna brojnost snaga iznosi oko 1.000 vojnika, od čega je 227 iz Austrije.

"To nije više moguće niti potrebno u razmjerima kao nakon rata, ali pojačana i vidljiva prisutnost svakako jest", rekao je.

Oštra poruka Dodiku i upozorenje EU

Inzko je kritizirao dosadašnju praksu EU-a, koja je, prema njemu, prečesto udovoljavala Dodiku:

"Dodik živi od kaosa, sukoba i prijetnji. Ne smijemo ponoviti grešku popuštanja. Tko želi uništiti državu, mora računati s posljedicama."

Navodi kako je i sam tijekom mandata bio meta Dodikovih napada, uključujući tisuće razglednica s porukom "Inzko, go home", a neke su sadržavale i prijetnje smrću.

Mir na Balkanu je mir i za Austriju

Na pitanje o mogućnosti rata u BiH, Inzko odgovara da ne vjeruje u oružani sukob, ali da su "pojedinačni incidenti" mogući. Ističe kako je nesigurnost među građanima prisutna, a mnogi su već spakirali kofere.

Naglašava kako Austrija djeluje oprezno, šaljući trupe samo uz odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a, ali pozdravlja nedavne izjave ministrice vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger, koja je jasno stala u obranu BiH:

"Nema podjele zemlje i potrebno je jačanje vladavine prava! Tu nema neutralnosti."

"Mir na Balkanu znači i mir u Austriji", zaključuje Inzko.

Protiv ukidanja OHR-a i međunarodnih sudaca

Inzko je izrazio zabrinutost zbog ideja da se OHR i međunarodne sudske strukture povuku iz BiH:

"To bi bila ogromna greška. Oni su dio osjetljive ravnoteže predviđene Daytonskim sporazumom."

Dodaje kako je funkcija visokog predstavnika onoliko jaka koliko ima podrške međunarodne zajednice, i da je tijekom svog mandata branio ključne institucije BiH poput Ustavnog suda, Centralne banke, Izborne komisije, pravosuđa i Granične policije.

"Zakon na koji sam i danas ponosan"

Govoreći o zabrani negiranja genocida, Inzko podsjeća da je ta odluka uslijedila nakon što su Radovan Karadžić i Ratko Mladić pravomoćno osuđeni za genocid u Srebrenici.

"Taj zakon dugujem više od 8.000 ubijenih mladića i odraslih", rekao je, dodajući da ga je tada i europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi optužio za destabilizaciju.

"No, to je zakon koji kriminalizira i veličanje ratnih zločinaca – i danas sam na njega ponosan", zaključuje bivši visoki predstavnik.