IDPI Mostar: ''Postojeći Izborni zakon je nelegitiman i neustavan''

Legitimno predstavljanje Bošnjaka, Hrvata i Srba u Predsjedništvu BiH i Domu naroda PFBiH ne može biti tema niti predmet političkih pregovora. Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda temeljno je načelo Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma.

Ustav BiH i DMS nalažu i zahtijevaju Izborni zakon BiH koji će Hrvatima, Bošnjacima i Srbima osigurati da ih u Predsjedništvu i Domu naroda predstavljaju predstavnici koji su izraz njihove izborne volje.

S obzirom da postojeći Izborni zakon BiH omogućava Bošnjacima u FBiH biranje i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH te da kroz izborni proces zadobiju efektivnu kontrolu ne samo nad bošnjačkim, nego i nad srpskim i hrvatskim te nad Klubom Ostalih Doma naroda FBiH, očito je da spomenuti zakon krši načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, odnosno, očito je kako je postojeći IZ nelegitiman, to jest, neustavan. To je potvrdio i Ustavni sud BiH u svojoj odluci U-23/14 (Ljubić).

Ustavna je i zakonska obveza Parlamentarne skupštine BiH usvojiti novi Izborni zakon BiH koji će svakom konstitutivnom narodu jamčiti legitimitet predstavljanja u Predsjedništvu i Domu naroda.

Stoga je, u postojećim okolnostima, protuustavno i protuzakonito voditi političke pregovore o načelu legitimnog predstavljanju konstitutivnih naroda. To načelo je već, ne samo sastavni dio Ustava BiH, nego i njegovo temeljno načelo te, kao takvo, mora biti operacionalizirano kroz Izborni zakon BiH.

O modelima operacionalizacije legitimnog predstavljanja u Izbornom zakonu BiH može se i treba pregovarati, ali o samome načelu, u ovoj fazi, nema se što politički dogovarati i pregovarati. Sukladno ustavu, to načelo mora biti dosljedno provedeno kroz IZ BiH.

Kada se Izborni zakon uskladi s Ustavom BiH i DMS-om na način da osigura legitimitet predstavljanja u Predsjedništvu i Domu naroda, tek tada se mogu otvoriti politički pregovori, na primjer, o ovlastima Doma naroda, broju članova Predsjedništva, strukturi Vijeća ministara, ili, pak, o ustavnim promjenama koje će ukinuti načelo konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja Bošnjaka, Hrvata i Srba. 

Bilo bi  idealno, a i moguće je, da se kroz jedan proces i paket izmjena Izbornog zakona BiH provedu ne samo mjerodavne odluke Ustavnog suda BiH (Ljubić; Čolak) nego i Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci; Zornić, Šlaku; Pilav; Pudarić), ali, to nije nužno. S obzirom da je legitimitet predstavljanja tri konstitutivna naroda sastavni dio i temeljno načelo postojećeg i važećeg Ustava BiH, nužno je neustavan Izborni zakon najprije uskladiti s Ustavom BiH, neovisno o mjerodavnim presudama ESLJP za čiju je punu provedbu nužno izmijeniti ne samo IZ BiH nego i Ustav BiH. O tome govori odluka Ustavnog suda BiH U-3/17 (Čolak).

Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar izradio je Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji provodi sve mjerodavne odluke Ustavnog suda BiH (Ljubić; Čolak) te sve mjerodavne odluke ESLJP (Sejdić-Finci; Zornić; Šlaku; Pilav; Pudarić).