HRS pisao međunarodnoj zajednici: Ne odustaju od promjene imena Ulice maršala Tita

HRS je povodom Dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima uputio pismo svim predstavnicima i institucijama međunarodne zajednice da izvrše pritisak na izmjene ulica nazvanih po komunističkim zločincima iz Drugog svjetskog rata.

Priopćenjem za javnost podsjetili su na nedavne izmjene naziva mostarskih ulica te odbijanje izmjene naziva Ulice maršala Tita u Mostaru.

Pročitajte još

Izmijenjena imena ulica u Mostaru!

"Komunistički režim je odnio od 80 000 000 do 100 000 000 žrtava u svijetu, od toga nekoliko desetaka tisuća naših sugrađana iz Mostara. Josip Broz Tito se, po procjenama svjetskih stručnjaka, nalazi na devetom mjestu najvećih zločinaca u povijesti, s više od 1,100.000 (slovima: milijun i sto tisuća) ubijenih. Njegove žrtve i njihove obitelji nikada nisu doživjele zadovoljštinu i mir. Najmanje što možemo učiniti njima, ali i nama koji baštinimo njihovu žrtvu jeste da izbrišemo spomen na njegovo ime na ulicama našega grada. To nam nalažu i Rezolucije EU, nabrojane na početku teksta, a navodno tamo težimo", navode iz HRS-a.

Predsjednik Kluba vijećnika HRS-a Silvio Bubalo tražio je da se u dnevni red sjednice u srpnju uvrsti točka izmjene naziva Ulice maršala Tita u Ulicu kralja Stjepana Tomaševića. Nakon što to vijećnici nisu podržali, iz HRS-a su priopćenjem najavili kako će se ta točka naći na idućoj sjednici Gradskoga vijeća.

Podsjetimo, 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. 

Tim sporazumom Hitler i Staljin su de facto i de iure postali saveznici, reklo bi se saveznici u zlu. Upravo zbog toga taj dan je Deklaracijom Europskog parlamenta postao europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma (2008.), a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu  (2009.).

U završnom dijelu Rezolucije, parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu te Rezolucije. Prije toga Vijeće Europe donijelo je Rezoluciju 1481 (2006. godine) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih režima. Europski Parlament je donio Rezoluciju (2019. godine) o važnosti europskog sjećanja na budućnost Europe.