HRS: Kamatna stopa kao 1970-ih, je li počeo kraj Federacije?
Hrvatska republikanska stranka (HRS) reagirala je na nedavno zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine na Londonskoj burzi, ocijenivši ga kao opasan potez koji otkriva stvarno loše stanje javnih financija te potencijalno vodi zemlju prema dužničkoj spirali i gubitku suvereniteta.
Podsjećamo, Federacija BiH se na međunarodnom tržištu kapitala zadužila za 350 milijuna eura uz kamatnu stopu od 5,5% i rokom dospijeća od pet godina. Vlada FBiH to je predstavila kao veliki uspjeh i dokaz povjerenja investitora. No, HRS upozorava da visoka kamata jasno pokazuje kako međunarodni ulagači FBiH percipiraju kao visokorizičnog dužnika.
''Federacija će svake godine plaćati oko 21 milijun eura kamata, a ukupno vratiti 455 milijuna eura. Time se otvara prostor za klasičnu dužničku spiralu“, navodi se u priopćenju stranke, dodajući kako će vlasti morati podizati nove kredite da bi otplaćivale stare, često pod još lošijim uvjetima.
HRS izražava zabrinutost i zbog valutnog rizika jer je dug denominiran u eurima, što prema njihovom mišljenju može imati negativne posljedice u slučaju monetarnih potresa. Posebno problematičnim smatraju ulogu globalnih financijskih institucija, poput Deutsche Banka, Merrill Lyncha i UniCredita.
''Iskustva iz drugih zemalja sličnih političkih struktura pokazuju kako ovakvi aranžmani često znače gubitak kontrole nad državnim i javnim resursima“, upozorava HRS. Ističu kako se Federacija BiH, prema međunarodnoj praksi, morala odreći dijela suverenog imuniteta, što vjerovnicima omogućava pokretanje sudskih sporova i potencijalnu zapljenu državne imovine u inozemstvu ili prisilnu privatizaciju.
U priopćenju se povlači i paralela s bivšom Jugoslavijom, koja se sedamdesetih godina također počela zaduživati uz kamatu od 5,5%, što je, prema riječima HRS-a, bio ''početak kraja“. Federacija, kako tvrde, danas ide istim putem kao i RS – u sve veće vanjsko zaduživanje bez ulaganja u proizvodne sektore, već samo za pokrivanje proračunskih rupa.
''Bosna i Hercegovina bi se mogla probuditi u realnosti u kojoj više nije gospodar svojih prirodnih bogatstava, s rastućim brojem umirovljenika i manjkom radno sposobnog stanovništva. To vodi prema socijalnim nemirima, a nemiri vode prema raspadu. Je li to ono što želimo?“, zaključuju iz Hrvatske republikanske stranke.
