Krupna politička pitanja trebaju dodatni konsenzus

Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH će na sjednici zakazanoj za danas nastaviti razmatrati prijedloge za izmjene Izbornog zakona BiH.

Tijekom proteklog dvodnevnog zasjedanja, 12. i 13. srpnja, razmatrana su poglavlja koja se odnose na birački popis ovjeru i kandidiranje za izbore, provođenje izbora, te zaštitu izbornog prava i pravila ponašanja u izbornoj kampanji, piše BHRT.

Predsjedavajuća Interresorne radne grupe Alma Čolo nakon te sjednice je izjavila novinarima da rade po preporukama ODIHR-a, OSCE-a, Transparency Internationala, a i ono što je ugrađeno u prijedlog Središnjeg izbornog povjerenstva BiH na dnevnom je redu.

''Idemo redom po poglavljima. Puno stvari smo izdiskutirali i u vezi s određenim stvarima imamo konsenzus, a na kraju ćemo glasovati o svakoj izmjeni i dopuni Izbornog zakona'', navela je Čolo.

Napomenula je da će o krupnim političkim pitanjima trebati postići dodatni konsenzus.

HDZ dostavio svoj prijedlog Izbornog zakona

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) poslala je preko svojih članova u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona svoj prijedlog izmjena ovog važnog zakonskog akta.

Izmjene se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH te Doma naroda BiH, a HDZ uvodi nova tzv. ad hoc izborna područja.

''Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C'', navodi se.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, po ovom prijedlog izabran bi bio kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C.

''Ako kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ako niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova'', navodi se.

Isto je i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ako kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ako niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Izbor Doma naroda

U dijelu prijedloga koji tretira izbor Doma naroda FBiH, što je jedno od ključnih pitanja, broj izaslanika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po županijama uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva raspoređuje se na sljedeći način:

a) 17 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija tako da Tuzlanska bira četiri izaslanika, Sarajevska četiri izaslanika, Zeničko-dobojska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Hercegovačko-neretvanska jednog izaslanika, Srednjobosanska jednog izaslanika i Bosansko-podrinjska jednog izaslanika.

b) 17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija tako da Hercegovačko-neretvanska bira pet izaslanika, Srednjobosanska četiri izaslanika, Zapadnohercegovačka tri izaslanika, Hercegbosanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika, Posavska jednog izaslanika i Tuzlanska jednog izaslanika.

c) 17 izaslanika iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija tako da Sarajevska bira četiri izaslanika, Herceg-bosanska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Hercegovačko-neretvanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska dva izaslanika i Srednjobosanska jednog izaslanika.

d) 7 izaslanika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela županija tako da Sarajevska bira tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika i Unsko-sanska jednog izaslanika.“.